~ IGITABO C'INYIGISHO ZA BIBILIYA ~
A Handbook Of Bible Doctrine
na Norman Manzon
Translated by Pastor Augustin Omana *
IBIRIMWO
INTANGAMARARA
I. IMICO YA BIBILIYA
II. IMICO Y'IMANA
A. IMANA DATA
B. IMANA MWANA
C. IMANA MPWEMU YERA
D. UBURINGANIRE BWA BANTU BATATU
E. UBUTATU BW'IMANA CANKE UBUTATU BUTAGATIFU
III. ABAMARAYIKA
IV. SATANI N'ABADAYIMONI
V. INTAMBARA Y'ABAKRISTO YO KURWANYA SATANI
VI. IMICO Y'UBWOKO BW'ABANTU
VII. ICAHA
VIII. AGAKIZA
IX. ISIRAYELI
X. ITORERO
A. ISHENGERO RYA SIYONSE
B. ISHENGERO RYO MU GIHE C'AHANTU
C. UMURWI W’ABATUMWA
XI. INYANDIKO Y'AHAZOZA
A. IZUKA
B. IGIHE C'AMAGORWA AKOMEYE
C. IGIHE CA MESIYA CANKE C'IKINYENJANA
D. URUBANZA RW'ITEKA
E. IBIHE BY'ITEKAINKURU Z'IMPAMVU
AMANOTA Y'IMPERUKA
INTANGAMARARA
Ncuti yanje,
Ni amahirwe yanje akomeye kuguha aka gatabo gato kugira ngo wiyumvire
witonze. Ibiri hano ni incamake ngufi y'ingingo zikomeye zivuye ku mpapuro
zingana ijana n'ibitabo biboneka ku rubuga rwanje, www.BibleStudyProject.org.
Ndiyumvira ko uzosanga ibiri hano bitanga urufatiro rukuru rukomeye rwa
Bibiliya n'urufatiro rwiza rw'ivyiyumviro n'imibereho ya gikristo. Imana ibishatse,
inyongera kuri iki Gitabo c’inyigisho zishobora gukorwa zizoba ziyongera ku
ingingo zikomeye zitari hano, nko kubaka rukristo, gusenga, impano zo mu
mwuka no gukiza indwara.
Inyigisho zitangwa mu buryo bwumvikana. Dutangurana na kamere yihariye ya
Bibiliya aho tubona ihishurirwa ry’Imana mu majambo ridashobora kuboneka
mw’isi isanzwe. Hanyuma dukomeza ku kuri kwahishuwe muri Bibiliya duhereye
kuri kamere y’Imana, yahozeho kuva kera rwose kandi yasohoye Bibiliya biciye
mu amaboko y'abantu. Hanyuma turaba ica mbere mu vyo yaremye,
abamarayika, hanyuma tukaraba abo bamarayika bamwigometseko: Satani
n'abadayimoni biwe. Hanyuma tugakomeza turaba kamere y'umuntu, hanyuma
tukaraba icaha n'agakiza. Hanyuma turaba Isirayeli, iryo hanga Imana yatoranije
kugira ngo igeze Ijambo ryayo na Mesiya kw’isi; hanyuma ishengero; hanyuma,
igishushanyo mbonera c'ejo hazoza h'irema, abamarayika n'abantu. Ndasaba mu
cubahiro ko inyigisho zisomwa uko zikurikirana kuko ingingo imwe ishiraho
urufatiro rukurikira.
Kubera ko Bibiliya ari yo ifise ububasha bwa nyuma - ntabwo ari umwigisha -
natanze imirongo y’Ivyanditswe ihagarariye hafi ya buri ngingo navuze.
Isengesho ryanje ryicishije bugufi ni uko wakurikiza urugero rw’Abayahudi
b’abanyacubahiro b’i Beroya bumvise ubutumwa bwa Pawulo na Sila hanyuma
bagasuzuma Ivyanditswe buri munsi kugira ngo barabe nimba ivyo bintu ari
ukuri. (Ivyakozwe n'Intumwa 17:10-11). Muri urwo rwego, ngomba gutanga
imburi, cane cane mu bijanye n'ubuhanuzi bwerekeye ahazoza: Bimwe mu bice
mvugaho ntibishobora kumvikana neza hatabayeho ibindi biganiro. Ikibabaje ni
uko ubushobozi bwanjye bwo gukomeza ibiganiro nk'ibi muri aka gatabo gato ari
buke cane. Bityo rero, ndakugira inama yo kwiga ivyo ushobora kwiga muri ibi
bice; kandi aho bitaguhamya ibyo mvuga, fata gusa ivyo mvuga nk'umwanzuro
nagezeho nyuma yo kwiga vyinshi.1
Ni ngombwa kumenya ko igice kinini ca Bibiliya kidashobora kwitabwaho m
nyigisho iyo ari yo yose nk'iyi. Kubwibyo, nubwo inyigo nk'izi zaba ingirakamaro,
nta muntu ugomba kwirengagiza gusoma Bibiliya ubwayo kuva ku ntangiriro
kugeza ku iherezo, cane cyane Isezerano Rishasha.
Amaherezo, kwiga Bibiliya ubwavyo si intego. Intego yayo ni ukutwigisha Imana
n'inzira zayo kugira ngo twinjire mu kuyisenga cane no kuyikorera mu buryo
bwera kandi bunoze. Bityo rero, nimuco twiyemeze kuba abanyeshuri b'Ijambo
ry'Imana mu buzima bwacu bwose, maze twinjire muri ubwo buryo bwo kuramya
no kwiyegurira Imana bukwiriye uwo yatanze Umwana wiwe kugira ngo yigure
abanyavyaha nkatwe akoresheje amaraso yiwe atagira icaha.
Imigisha kuri wewe mu gihe wiyumvira kandi ukagendera mu Ijambo ry'Imana.
Umumukozi wawe akaba n'umukozi mugenzi wawe mu Mwami wacu,
Norman Manzon
I. IMICO YA BIBILIYA
Bibiliya yanditswe mu gihe c'imyaka 1600 mu ndimi zitatu zitandukanye
n'abagabo bagera kuri mirongo ine batandukanye bakoraga nibura imirimo cumi
n'umwe itandukanye, kuva ku bami kugeza ku barimyi mu bihugu bitandatu
bigizwe n'imigabane itatu. Hari ibitabo vyinshi vyo kwegeranya kw’isi, ariko
Bibiliya si ukwegeranya gusa. Ni igitabo kimwe cuzuyemo ibitabo mirongo
itandatu na bitandatu bihujwe kugira ngo bibe igitabo kimwe gihuje
insanganyamatsiko n'inkuru nta kuvuguruzanya. Nta gushidikanya ko nubwo
yanditswe n'abantu, Bibiliya yashoboraga kuba yaranditswe gusa binyuze mu
guhishurirwa, guhumekwa no kugenzurwa n'Imana.
Muri 2 Timoteyo 3:16 tubwirwa ko Ivyanditswe vyera byose vyahumetswe
n'Imana. Ijambo ry'Ikigiriki ryahinduwemo guhumekwa n'Imana ni Theopneustos,
risobanura "guhumekwa n'Imana," kandi rishimangira umwuka w'Imana.
Guhumekwa rero, mu vy'ukuri ni umwuka w'Imana. Imana "yahumekeye" Bibiliya
biciye mu banditsi b'abantu.
Iyi mirongo igaragara gusa mu mirongo itatu n'ine mbere y'impera y'igitabo
c'Ivyahishuwe, igitabo ca nyuma ca Bibiliya: Ndemeza buri wese wumva
amajambo y'ubuhanuzi bw'iki gitabo: Nihagira umuntu yongerako, Imana
izomwongerera ivyago vyanditswe muri iki gitabo; kandi nihagira umuntu
ukuramwo ku majambo y'ubuhanuzi bw'iki gitabo, Imana izomwongereza ku
mugabane wiwe ku giti c'ubugingo no ku murwa wera, vyanditswe muri iki gitabo
(Ivyahishuwe 22: 18-19).
Imburi zikomeye Yohani yatanze ku birabana no guhindura igitabo zigaragaza
neza ko ari Ijambo ry'Imana; kandi kubera ko Ivyahishuwe bivuga ku buhanuzi
amajana bwo mu Isezerano rya Kera ndetse no ku nyigisho n'ubuhanuzi
bw'ingenzi byo mu Isezerano Rishyasha, biragaragara ko Bibiliya yose ari Ijambo
ry'Imana kandi ko imburi za Yohani ku birabana no guhindura igitabo nayo
ibivugako. Bityo, imburi za Yohani yuzuza ibitabo mirongo itandatu na bitandatu
vya Bibiliya nk'ihishurirwa rya nyuma ry'Imana ku muntu kugeza igihe Umwami
w'Abami n'Umwami w'Abatware ubwiwe azohishurirwa mu buryo bw'igihe kirekire
ubwo azoba agarutse.
Ibitero vyinshi vyagabwe kuri Bibiliya. Ariko, abanyamategeko bayisomye kugira
ngo bayiboneko amakosa, kandi barayizera! Aho Bibiliya ivuga ku ngingo
z'amateka, abahinga mu vy'amateka n'abihanga mu vyataburuwe mu matongo
basanze ari ukuri gutangaje. Aho ivuga ku ngingo z’ubuhinga vyagaragaye ko
ari ukuri, ndetse no mu ryo ivuga ku inkomoko y'isanzure n'ubuzima. Umva ivyo
uyu muhinga mu vy’ubuhinga yavuze nyuma y'ubuzima bwiwe bwose:
"Uko twibajije ku murwi ukomeye w’ivyamera vya kera, dusanga aho ngaho mu
bihe runaka vyose bibaho icarimwe kandi mu buryo butangaje, mu buryo bwavyo
bwose butangaje. Impinduka iyo ari yo yose ibura rwose. Ibi vyose bihabanye
cane n'inyigisho y'ubwihindurize nk'uko umuntu yavyibwira. . . . Ubushakashatsi
bwanje bwose bwatumye habaho kuvuguruzanya gutangaje . . . ni yo mpamvu
inyigisho y'ubwihindurize igomba gutereranwa burundu. . . . Ni imbogamizi
ikomeye ku bushakashatsi bw'ibinyabuzima. Kugerageza kwanje kwerekana
ubwihindurize n'igerageza ryakozwe mu gihe cy'imyaka irenga 40
vyarananiranye burundu."2
Bibiliya ni iyo kwizerwa: Mu ntangiriro, Imana yaremye ijuru n'isi (Itangiriro 1:1).
Hanyuma Uwiteka Imana irema umuntu mu mukungugu wo mu butaka,
imuhumekera mu mazuru umwuka w'ubugingo (Itanguriro 2:7).
Nta gitabo cyashyigikiye urukundo nk'uko Bibiliya yabivuze. Iravuga iti: “Ukunde
mugenzi wawe nk'uko wikunda” (Abalewi 19:18; Matayo 22:39) ndetse inakunda
abanzi bawe, kandi usengere ababatoteza (Matayo 5:44). Yakomeje ubwiza
n'umugisha w'ishyingiranwa n'umuryango, kandi yamaganye ibintu byose
byabangamira iyi mibanire myiza cyane y'abantu. Yakwirakwije isi yose nk'inkubi
y'umuyaga mu guteza imbere kubaha abagore, ababyeyi, abageze mu zabukuru,
abana, abataravuka, abakene, abababaye ku mubiri, n'abanyamahanga. Nta
gushidikanya ko ari Ijambo ry'urukundo ry'Imana y'urukundo ku bantu yifuza
gukiza no kubaha umugisha mu buryo bwose.
II. IMICO Y'IMANA
Imana ni Yo ubwayo: Kubaho kwayo ntiguterwa n'ikindi kiremwa icari co cose.
(Itangiriro 1:1)
Imana ni Umuntu nyakuri, ntabwo ari umuntu afise umubiri nkanje nawe, ahubwo
ni Umuntu w'Umwuka (Yohana 4:24). S’inguvu gusa nubwo ikoresha inguvu;
kandi si ikintu cose gishingiye ku Mana kandi ni ubumwe bw'ibiriho vyose.
Bikunze gufatwa nk'aho hari ibintu bitatu bikomeye ku muntu, kandi Imana ibifise
vyose:
1. Ubwenge: ubushobozi bwo kwiyumvira, kwiyumvira no gutegura. (Yesaya
1:18)
2. Akarangamutima: ubushobozi bwo kumva ukoresheje umwuka wawe. (Kuva
4:14; Abefeso 4:30)
3. Ubushake: ubushobozi bwo guhitamwo inzira y'ibikorwa. (Itangiriro 1:3)
Imana ni Ubutatu. Ni Imana imwe ibaho nk'ibiremwa bitatu by'Imana bihoraho:
Data, Umwana n'Umwuka Wera. (Matayo 28:19)
Imana ntigira iherezo: Ntirekurwa, ntishirwa mu mupaka canke ngo igere ku
buryo ubwo aribwo bwose ku bijyanye no kubaho kwayo n'ikintu ico ari co cose
gifatika, inguvu, ubugingo, umwuka, ivyuyumviro, akarangamutima, ahantu,
canke ikindi kintu canke ikintu icari co cose mw’isi idasanzwe canke isanzwe. (1
Abami 8:27)
Imana ihoraho: Ibaho nta nkomyi cyangwa imipaka mu bihe byashize, iby'ubu
n'ibizaza. (Kuvayo 3:14; Gusubira muvyagezwe 33:27; Zaburi 90:2)
Imana ibaho hose. "Imana ibaho hose n'ubugingo bwayo bwose igihe cose." 3
Mu gihe ubuziraherezo buvuga aho Imana ibaho mu buryo bw'imipaka,
ubuziraherezo buvuga aho ibaho mu buryo bw'ingano. (Zaburi 139:7-10).
Imana ishobora vyose: Ifise inguvu zitagira akagero kandi ishoboye gukora ibintu
vyose biri mu mbibi za kamere yayo. Ariko, nta bushobozi ifite ku kintu ico ari cyo
cyose gitandukanye na kamere yayo. Urugero, ntabwo ishobora kureka kuba
Imana (Zaburi 90:2); ntabwo igeragerezwa n'ibishuko vy'icyaha (Yakobo 1:13);
ntabwo ishobora kurenga ku isezerano cyangwa ngo ihindukire ku ijambo ryayo
(Kubara 23:19; 2 Timoteyo 2:13); ntabwo ishobora kubesha (Guharura 23:19;
Abaheburayo 6:18; Tito 1:2).
Imana izi vyose: Izi neza ubumenyi bwose bw'ibintu vyose vy'ukuri n'ibishoboka
kuva ku bito cyane kugeza ku bitagira akagero mu bwami bwose igihe cyose.
(Zaburi 139:16; Ivyakozwe n'Intumwa 15:18; Abaheburayo 4:13)
Imana iratunganye: yuzuye kandi nta nenge ifise. (Matayo 5:48)
Imana ni urukundo (1 Yohana 4:8,16): “Imana ni urukundo rw’ibanze kandi
rw’ibanze.”4 Kubwivyo, icifuzo cayo c’iteka ryose ni ugutanga umugisha.
(Yohana 3:16; 15:13; 1 Yohani 4:10)
Imana ni umuco (1 Yohana 1:5): Muri kamere yayo, Imana ni yo soko y’umuco
wose wo mu mpwemu.
Imana ntihinduka: Ihoraho iteka ryose muri kamere n'uburyo umwuka wayo,
imico yayo, amabwiriza yayo, amasezerano yayo, n'ibindi byose bifitanye isano
n'ubumuntu bwayo. (Malaki 3:6; Yakobo 1:17)
Imana ni Umuremyi w'ibintu vyose. 'Umuremyi' si imwe mu mico y'Imana,
ahubwo ni imwe mu mazina yayo. Irema ibintu vyose ishoboka kubera imico
yayo. Ntabwo isa n'ivyaremwe, ahubwo itandukanye na vyo. Hariho Umuremyi
n'ibiremwa. Imana ni Umuremyi. Yabayeho mbere y'ibindi vyose, hanyuma irema
ibindi vyose. (Itanguriro 1:1; Abakolosayi 1:16)
Uru rutonde ntirukwiye gufatwa nk'urwuzuye: Uwiteka Mana yanjye, ibitangaza
wakoze ni byinshi, n'ibyo utekereza kuri twe, nta wabigereranya nawe. Iyo nza
kubitangaza no kubivugaho, byaba byinshi cyane ku buryo bitabarika. (Zaburi
40:5)
A. IMANA DATA
Umuntu wa mbere w’Imana ni Data.
Data ni Imana. Abagalatiya 1:3: Ubuntu n'amahoro biva ku Mana Data no ku
Mwami wacu Yesu Kristo.
Data yagize uruhara mu kurema: 1 Abikorinto 8:6: hariho Imana imwe rudende,
Data, ari na yo yaremwe na vyose, natwe tukabaho ku bw'Imana. Yakobo 1:17:
Ivyiza vyose n'impano yose itunganye biva mu ijuru, bimanuka biva kuri Se
w'imico [yo mw’ijuru], udahinduka canke ngo ahinduke igijuju.
Data ni Umuntu: Afise ubwenge, akarangamutima, n'ubushake. Yohani 3:16:
Kuko Imana yakunze isi cane, vyatumye itanga Umwana wayo w'ikinege, kugira
ngo umwizera wese ntapfr rubi, ahubwo agire ubuzima buhoraho. Gutegura
umugambi wo guhaza ubutungane no gucungura abantu icarimwe bisaba
ubwenge. Urukundo akunda isi rugaragaza ko afise akarangamutima. Kuba
yaratanze Umwana wiwe w'ikinege kugira ngo akize abanyabyaha bigaragaza ko
afise ubushake bw'icuma.
Ivyanditswe vyera bigaragaza Ubuvyeyi bw'Imana mu buryo butandatu:
1. Imana ni Se w'Umwami Yesu Kristo.
Nzovuga iteka ry’Uwiteka: Yarambwiye ati 'Uri Umwana wanje, uyu munsi
ndakuvyaye' (Zaburi 2:7). Muri Yohana 5:26 hagaragaza Zaburi 2:7: Kuko nk'uko
Data afise ubugingo muri we, ni ko yahaye Umwana wiwe kugira ngo abe
ubugingo muri we. Dr. Louis Sperry Chafer yaranditse ati: “Ibi ntabwo bivuga ku
buzima bw'umuntu, butangurira ku rubyaro rw'abantu, ahubwo bivuga ku buzima
Imana iriho, kuva iteka ryose kugeza iteka ryose.”5 “Umunsi” umwe mu bihe
vy'iteka ryose, Imana yahaye Umwana ubumana.
Kuvyara ntibisobanura ko Imana yaremye Umwana mu bihe vyashize, kandi
ntibivuze ko Yesu yavutse ari umuntu. Abanyatewolojiya muri rusangi bemeranya
ko kuvyara, mu gihe havugwa Umwana, bivuze ko ari umwihariko. Nta
gushidikanya ko ari umwihariko mu biharuro vyiwe na Se wo mw’ijuru. Bamwe
mu bahinga mu vya tewolojiya bemeza ko Data arema Umwana iteka ryose. Uko
vyogenda kose, Umwana nta gushidikanya ko ari umwihariko mu biharuro vyiwe
n'Imana kandi yera rwose. Igitekerezo cy'uko Umwana yavutse kiboneka no muri
Yohana 1:18, 3:16, na 1 Yohana 4:9.
2. Imana ni Se w'ibiremwa, nk'uko bigaragara haruguru mu 1 Abakorinto 8:6 na
Yakobo 1:17. Ni we rero igenga isanzure ryabyo. Yobu 9:5-7: [A]kuraho imisozi
[kandi]. . . anyiganyiza isi ikayikura ahantu hayo. . . [A]vugana n'izuba ntirirase,
kandi agafunga inyenyeri.
3. Imana ni Se w'abamarayika kubera ko yabaremye (Abakolosayi 1:16). Biswe
abana b'Imana mu Itanguriro 6:2, na Yobu 1:6, 2:1 na 38:7.
4. Imana ni Se w'umuryango w'abantu kubera ko yayiremye. (Itanguriro 2:7;
Ivyakozwe n'Intumwa 17:9,26-29; Abanyefeso 3:14-15; Abaheburayo 12:9).
5. Imana ni Se w'Abisirayeli mu buryo bw'uko yayitoranije ikamukuza kugira ngo
ibe ubwoko bwihariye. (Kuva 4:22; Gusubira muvyagezwe 7:6; 32:6; Yesaya
64:8; Hoseya 11:1; Malaki 1:6)
6. Imana ni Se w'abizera Umwana wayo bose. (Matayo 5:45; 6:6-15; Yohana
1:12; Abaroma 8:14-16; 1 Yohana 3:1.)
Umurimo wihariye w’Imana Data mu Banyabutatu b’Imana ushobora kuvugwa
muri ubu buryo bukurikira:
1. Arema Umwana w’iteka iteka ryose (Yohana 5:26).
2. Ashaka guha umugisha Umwana wiwe. (Zaburi 2:7-8)
3. Yereka Umwana ico We, Umwana, agomba gukora, kandi akamuha ububasha
bwo kugikora, birimwo ivyo Umwana yakoze vyose, akora, kandi azokora vyose.
(Yohani 5:19-20,22,36)
4. Ni we yashinze amategeko y’ibintu vyose ashaka ko bibaho. (Zaburi 2:5-7)
5. Atoranya canke agatoranya abazokizwa muri Mesiya, (Abanyafeso 1:3-6),
ariko adakuraho ubushake bw’umuntu.
6. Nk'Umuvyeyi w'umuryango w'abantu, yawuhaye ivyo ukeneye mu buryo
bw'umwuka atanga Umwana wiwe kubera ivyaha vyabo no mu gutanga impano
y'agakiza buri gihe (Yohana 3:16; 2 Abakorinto 5:19-20; 2 Petero 3:9). Abaha
ivyo bakeneye mu buryo bw'umubiri (Ivyakozwe n'Intumwa 14:17), nubwo
abahana iyo bibaye ngombwa kugira ngo abatere intege yo kumusanga
(Ezekiyeli 38:16).
7. Nk'Umuvyeyi wabo biciye mu kwizera Umwana wiwe, abaha ivyo bakeneye
mu buryo bw'umubiri (Matayo 6:25-33) kandi ahora akora vyose bikenewe kugira
ngo abakuze mu buryo bw'umwuka mu buryo bwose (Abaheburayo 12:6-7;
Abafilipi 1:6).
B. IMANA UMWANA
Umuntu wa kabiri w’Imana ni Imana Umwana.
Umwana w’Imana. Yohani 1:3: vyose vyaremwe na We, kandi nta kintu na
kimwe cyabayeho kitari We. (Nanone, Abakolosayi 1:16.) Abakolosayi 1:16
igaragaza kandi ibintu bibiri biranga umwana w’Imana, ari vyo ubwenge
n’ubushake, na mbere yuko avuka kuri Mariya. Akarangamutima, ari yo mico ya
gatatu y’umuntu, agaragazwa n’Umwana yavutse mbere yo kuvuka muri Zaburi
40:8, aho abwira Se ati: “Nishimiye gukora ivyo ushaka", Mana yanjje, no ku
Mwana wavutse: Yesu yararize (Yohana 11:35).
Umuntu wa kabiri ni Umwana w’Imana kuva kera cyane, nk’uko bivugwa muri
Zaburi 40:8, Yohana 3:13 n’ahandi. Imana Data ntiyabyaye Yesu, umwana wa
Mariya (Yesaya 7:14). Umwuka Wera yatwikiriye Mariya maze atuma igi ryo mu
nda ye rikura (Luka 1:31,34-35), maze Umwana w'iteka avuka mu mubiri
w'umuntu (Yesaya 9:6).
Ubwo Umwana yigira umuntu, yongereye ku bumana bwe n'ubumuntu bwe
umwuka wuzuye w'umuntu n'umubiri wuzuye w'umuntu; nyamara, ntiyigeze
ahagarika kuba Imana byuzuye, ndetse no mu mubiri (Abakolosayi 2:9).
Yakomeje kuba umwe mu Butatu bw'Imana na Se n'Umwuka Wera, kandi
ntiyigeze ahagarika kuba iteka ryose, kuba hose, kumenya vyose no kuba mu
buryo bwose.
Umuntu Yesu nta kamere y'icaha yari afise nk'abandi bantu bose (Luka 1:35),
kandi nta caha yari afise mu vyiyumviro, mu majambo no mu bikorwa (Yohani
8:46). Yapfiriye mu mubiri kubera ivyaha vyacu (Yohani 19:31-31), yarahambwe,
arazurwa mu mubiri w'abapfuye (Yohani 20:25-28), maze aduzwa mu mubiri
w'icubahiro kwa Se wo mw’ijuru (Mariko 16:19; 1 Abikorinto 15:4,42-44).
Igikorwa nyamukuru c’Umwana w’Imana mu bantu batatu batatu b'Imana
ishobora gusobanurwa muri ubu buryo bukurikira:
1. Ni Umuherezi wa Se wo mw’ijuru. (Yesaya 42:1; 53:11)
2. Arongora igikorwa c'Umwuka Wera ku bigishwa biwe. (Yohani 16:13-15)
3. Ni we Mana wenyene wahindutse umuntu. (Luka 1:35)
4. Ni we Mucunguzi w'abantu, akoresha ubutungane bw'Imana ku bw'ivyaha
vy'abantu akoresheje amaraso yiwe bwite. (Abagalatiya 3:13; 1 Petero 1:18-19)
5. Ni we mutwe w'ishengero (Abefeso 5:23)
6. Ubu arimwo gusabira abera imbere y'intebe y'Imana. (Abaheburayo 7:24-25)
6. Azoba Umwami w'Isi yose mu gihe c'Ubwami bw'Imyaka Igihumbi. (Zaburi 2:1-
6)
7. Ni Umucamanza w’Imana (Yohani 5:22) azocira imanza abera ku ntebe
y’imanza ya Kristo (2 Abikorinto 5:10), amahanga y’intama n’impene kw’iherezo
ry’igihe c’amakuba (Matayo 25:31-46), n’abanyabyaha bapfuye ku ntebe nini
yera y’ubwami (Ivyahishuwe 20:10-15).
C. IMANA NA MPWEMU YERA
Umuntu wa gatatu w’Imana ni Mpwemu yera.
Mpwemu Yera ni Imana. Yakoze mu kurema (Itanguriro 1:2) kandi yakoresheje
uburenganzira bw’Imana mu vyakozwe n’Intumwa 13:2.
Mpwemu Yera ni Umuntu, ufite ubwenge, amarangamutima
n’ubushake.Ubwenge: Abaroma 8:26: Mpwemu ubwiwe ni we udusabira mu
kuniha kudashobora kuvugwa. Gusaba gusaba ubwenge bisaba
ubwenge. Akarangamutima: Abanyafeso 4:30: Kandi ntimugatere agahinda
Mpwemu yera w'Imana.Ubushake: Agaba impano z'umwuka mu bizera, zisaba
ubushake: Ariko Umwuka umwe ni we ukora ivyo vyose, agabira buri wese
ukwayo nk'uko ashaka (1 Abikorinto 12:11).
Igikorwa nyamukuru ca Mpwemu mu bantu b’Imana ushobora kuvugwa muri ubu
buryo bukurikira:
1. Ni Umuherezi wa Data (Yohana 14:26) n’Umwana (Yohan 16:13-14).
2. Yemeza abatizera ko ari abanyavyaha, gukiranuka gushobora kuboneka muri
Mesiya, n’urubanza rw’iteka ku batizera. (Yohana16:8)
3. Agarura abizera, (Yohana 3:6-7) aba muri bo (Yohana14:16-17), abashiraho
ikimenyetso ciwe kugira ngo abakize agakiza kabo k’iteka (Abanyefeso 4:30),
ababatiza mu mubiri wa Mesiya (1 Abikorinto 12:13), abaha impano za mpwemu
(1 Abikorinto 12:7-8), abayobora (Abagalatiya 5:18), kandi abaha imbaraga zo
kubaho mu buzima bwera (Abaroma 8:14) mu kubwuzura na We iyo bemeye
gukora ivyo Umwami ashaka (Abanyefeso 5:18).
D. UBURINGANIRE BW'ABANTU BATATU
Nubwo Umwana ari umuherezi wa Data, kandi Mpemu akaba umuherezi wa
bombi, bose bafise imico yose y’Ubumuntu n’Ubumana nk’uko bivugwa muri
Matayo 28:19: Nuko mugende mwigishe amahanga yose, mubabatiza mu izina
rya Data wa twese n’iry’Umwana n’irya Mpemu yera
E. UBUMWE BW'UBUTATU CANKE UBUTATU BW'IMANA
Gusubira muvyagezwe 6:4 hagira hati, “Umva, Isirayeli: Yahweh [Yehova] Imana
yacu ni Yahweh umwe.” Ijambo ry’Igiheburayo risobanura umwe hano ni echad.
Mu bihe vyinshi, echad yerekeza ku kintu kimwe, nk’uko bigaragara mu
Itanguriro 10:25, izina ry’umwe ryari Pelegi; yamara hari aho echad yerekeza ku
kintu kimwe kigizwe n’ibice vyinshi, nk’uko bigaragara mu Itanguriro 2:24, bazoba
umubiri umwe. Mu 1 Abakorinto 6:16 hagaragaza ko echad mu Itangiriro 2:24
yerekeza ku kintu kimwe kigizwe n’ibice vyinshi: Canke ntimuzi ko uwo yifatanyije
n’indaya aba umubiri umwe? Kuko avuga ati: “Bombi bazaba umubiri umwe.”
Matayo 19:4-6 na Mariko 10:9 berekana kimwe mu bijanye n’isyingiranwa.
Menya rero ko umugabo n’umugore ari echad nubwo imico yabo bwite n’iya
mpemu igumaho burundu. Echad rero ishobora gukoreshwa mu gusobanura
igice c’abantu benshi bagumana imico yabo icarimwe.
None se ijambo echad mu Gutegeka kwa Kabiri 6:4 risobanura iki? Ese rivuga ko
Yehova ari igice cuzuye, canke igice cuzuye? Reka turabe izi ngingo:
1. Ivyanditswe bivuga ko Abantu batatu ari Imana, atari umwe gusa.
2. Yahweh ni izina ry'Abantu batatu barenze umwe. (Itanguriro 19:24; Zekariya
2:8-9)
3. Yachid ni ijambo ry'Igiheburayo rihora ryerekeza ku gice cuzuye.
4. Aburahamu yari afise abahungu benshi; yamara mu Itanguriro 22:2, Mose
yakoresheje yachid, ntabwo ari echad, kugira ngo ashimangire ubumwe bwuzuye
bw'umuhungu wenyene wa Aburahamu, Isaka.
5. Mose yashoboraga gukoresha yachid muri Sh'ma kugira ngo agaragaze
ubumwe bwuzuye nta gushidikanya, ariko ntiyabikoze. Yakoresheje echad.
Ni ngombwa rero gufata umwanzuro ko Mose yahisemo echad aho guhitamo
yachid kugira ngo agaragaze igitekerezo c'ubumwe bwuzuye akurikije Yahweh
mu Gusubira mu vyagezwe 6:4.
Abo bantu batatu ni igice kimwe; ariko se ni iki gituma ubumwe bwabo
buhinduka? Muri Yohana 10:30, Yesu yaravuze ati, “Jewe na Data turi umwe.”
Dr. Arnold G. Fruchtenbaum yaranditse ati: “Uyu murongo wigisha ko Data
n'Umwana ari umwe mu buryo bw'ishingiro, ari na yo mpamvu y'ubumana
ubwayo.”6 Abasesenguzi batandukanye batanga ibitekerezo bisa kuri Yohana
14:10.
Mu kuvuga kuri Kristo mu 2 Abikorinto 3:4, Pawulo yanditse mu murongo wa 17
ati: “Kandi Umwami ni uwo Mpemu” Dr. Charles Ryrie avuga ko umurongo wa 17
ari “amajambo akomeye avuga ko Kristo na Mpemu Yera ari umwe mu buryo
bw'ishingiro.”7
Yohani 10:30 yerekana ko Data n'Umwana ari umwe mu buryo bw'ishingiro. 2
Abikorinto 3:17 igaragaza ko Umwana na Mpemu Yera ari umwe mu buryo
bw'ishingiro. Tubona rero ko ishingiro ry'ubumwe bw'abo bantu batatu b'Imana
ari uko bose ari umwe mu buryo bw'ishingiro.
Ni iyihe mico y'iyo mico? Yesu yaravuze ati, Imana ni Mpwemu (Yohana 4:24).
Ishingiro ry'Imana Data ni Mpwemu w'Imana. Mu 2 Abikorinto 3:17 hagira hati,
“Umwami ni we Mpwemu.” Ishingiro ry’Imana, Umwana, ni Mpwemu w’Imana.
Ishingiro rya Mpwemu Yera na ryo na Mpemu w’Imana, Mpwemu akaba izina
ryera ni inyito ihindura. Abantu batatu ni umwe, kandi ishingiro rya buri wese ni
Mpwemu w’Imana. Turabona rero ko ishingiro ry’Abantu batatu b’Imana ari
Mpwemu w’Imana. Dushobora gusobanura Ubutatu nk’Abantu batatu b’Imana
bagizwe n’Umwuka umwe w’Imana.
Indi ngingo: Umuntu umwe w’Imana ntabwo yigira ishusho y’undi. Ibi wenda
bigaragazwa neza na Luka 3:22: "Birumvikana ko hariho Abantu batatu batandukanye
hano: Umwana, wabatijwe; Umwuka; na Data, ijwi rye ryaturutse mu ijuru."
Umuntu umwe ntabwo yigira canke ngo agire ishusho y’undi.
III. ABAMARAYIKA
Imana, ari Umuntu utararemwe ugizwe n'Abantu batatu b'Imana, yaremye
ubwoko bubiri bw'abantu: ubwa mbere, abamarayika, hanyuma, abantu.
Tuzosuzuma ubwo bwoko bubiri bw'abantu mu buryo baremwemwo.
Tuzotangirira ku bamarayika.
Mu Bakolosayi 1:16 hatubwira ko Kristo yaremye abamarayika kugira ngo
bamukorere: Kuko muri We ariho byose byaremewe, ibyo mu ijuru no mu isi,
ibiboneka n'ibitagaragara, vyaba intebe z'ubwami canke ubwami canke
abategetsi canke ububasha - vyose vyaremewe muri We kandi ni We
vyaremewe. Intebe z'ubwami, ubutware, abategetsi n'ubushobozi ni itsinda
ry'abamarayika, kandi ni itsinda ritabarika (Abaheburayo 12:22).
Muri Yobu 38:4-7, Imana ihana Yobu, 4. Wari uri he igihe nashingaga urufatiro
rw'isi. . . 7. ubwo inyenyeri zo mu gitondo zaririmbaga hamwe n'abana b'Imana
bose bavuzaga impundu? Inyenyeri zo mu gitondo, n'abana b'Imana bivuga
abamarayika (inyenyeri zo mu gitondo: Ivyahishuwe 1:20; 9:1; 12:3-4. Abana
b'Imana: Itangiriro 6:2,4; Yobu 1:6; 2:1), kandi umurongo w'Ivyanditswe
ugaragaza neza ko bari bararemwe mbere y'uko Imana irema isanzure rifatika.
Kandi kubera ko Ibyanditswe vyera ntaco bivuga kw’iremwa ry'abamarayika ikindi
gihe ico ari co cose, kandi ko badashobora kororoka (Mariko 12:25), tugomba
kwemeza ko abamarayika bose baremwe mbere y'uko ijuru n'isi biremwa.
Abamarayika ni ibiremwa by'umwuka (Abaheburayo 1:13-14), kandi ni abantu,
bafite ubwenge (1 Petero 1:12), amarangamutima (Yobu 38:7), n'ubushake
(Yuda 1:6). Ni abera (Luka 9:26), bafite imbaraga zidasanzwe (2 Ngoma 32:21),
kandi ntibapfa (Luka 20:36).
Imana yaremye imigwi itatu y'abamarayika.
1. Urwego rw'abamarayika rwo hejuru ni abakerubi, bafitanye isano rya bugufi
n'ubwiza bwa Shekinah bw'Imana (Ezekiyeli 1:26-28; 9:3; 10:1-22). Ezekiyeli
10:1 igaragaza ko bazunguruka munsi y'intebe y'Imana. Bakoreshwa kandi mu
bijanye no kurinda (Itanguriro 3:24).
2. Abakurikiraho ni abaserafi. Yesaya 6:2-3 igaragaza ko bahagaze hejuru
y'intebe y'Imana bayiramya. Imirongo ya 5-7 igaragaza ko bagira uruhare mu
kweza abo Imana ihamagara. Ibyahishuwe 5:8-10,14 igaragaza ko basenga
Umwana w'Intama, kandi mu vyahishuwe 6:1-7 n'ibice bya 15 na 16 bigaragaza
ko basohoza imanza z'Imana mu gihe c'umubabaro ukomeye.
3. Amaherezo, itsinda rya gatatu ry'abamarayika ryitwa gusa "abamarayika."
Bagize ingabo zo mu ijuru cyangwa ingabo z'Imana, Mikayeli akaba Umukuru
wabo (Ivyahishuwe 12:7). Muri Daniyeli 10:13-21, tubona ko Mikayeli afite
ububasha bwihariye ku gihugu ca Isirayeli, kandi muri Daniyeli 8:15-27; 9:20-27
na Luka 1:11-38, tubona ko marayika Gaburiyeli yari intumwa y'Imana yo
guhishurirwa.
Abamarayika bashinzwe kurinda abana (Matayo 18:10). Bashinzwe kandi
kurinda abizera n'amatorero - atari ukugira ngo babarinde ibyago, nubwo ibyo
bikunze kubamo; ahubwo ni ukugira ngo basohoze iyo mirimo n'imihamagaro
Imana yabahamagariye (Zaburi 34:7; 91:11-12; Ibyakozwe n'Intumwa 8:26; 12:7-
11; 27:21-26; Ibyahishuwe 1:1; 2:1, 8,12, 18; 3:1, 7,14). Mbere bose si imyuka
ikorera Imana, yoherejwe gukorera abazaragwa agakiza (Abaheburayo 1:14)?
Nanone, nk'uko twabibonye, Mikayeli ni we murinzi wa Isirayeli.
Abaserafimu n'abakerubi basa n'abantu mu mico yabo kandi bafite ishusho
y'inyamaswa zimwe na zimwe zisukuye canke iz'ubwami mu yindi mico yazo
(Ezekiyeli 1:5-28; Ivyahishuwe 4:6-11).
Abaserafi bafie amababa atatu abiri (Yesaya 6:2), naho abakerubi bafise rimwe
(1 Abami 6:23-28). Iyo abamarayika bo mu cicaro ca gatatu bagaragaye kwiIsi,
bagaragara nk'abasore kandi ntibivugwa ko bafise amababa (urugero, Itangiriro
18:1-2, 16-18; Mariko 16:5).
"Marayika" umwe wihariye yagaragaye kw’Isi mu bihe bitandukanye (nk'uko
bigaragara mu Kuvayo 3:2,4) yitwaga Malayika wa Yahweh - ntabwo ari Malayika
wa Yahweh - nk'uko abandi bamarayika bitwa. Tuzi ko uyu marayika ari Imana
mw’ishusho ya marayika kuko aho tubona Malayika wa Yahweh avugwa gusa
nka Yahweh mu kindi gice c'iyi nyandiko.
Muri Zekariya 2:8-9, Data n'Umwana bombi bitwa Yehova; bityo ikibazo kiravuka,
ni nde Mana? Muri Kuva 3 na 4 yakuye Abisirayeli mu Misiri kandi akabaha
uburyo bwo kuca mu mu kiyaga gitukura; kandi 1 Abikorinto 10:1-4 imwita Kristo.
Malayika wa Yehova rero yari Kristo uhoraho ubwiwe.
Nikihe gikorwa gikomeye c’uyu marayika? Uko turaba ibice agaragaramo, tubona
ko yateguye amateka ya Isirayeli, kandi agategura amateka ya Isirayeli. Nta
gushidikanya, nibura kuva kuri Aburahamu kugeza ku musaraba, Malayika wa
Yehova akikije abamwubaha, akabarokora (Zaburi 34:7). Ariko, ntitumubona mu
gikorwa mu gihe c’Ishengero ryacu.
Hasigaye ikindi kintu kimwe: Ntitugomba na rimwe gusenga canke gusenga
abamarayika (Abakolosayi 2:18; Ibyahishuwe 19:10; 22:8-9), ahubwo ni Data
wenyine (Matayo 6:9).
IV. SATANI N'ABADAYIMONI
Abamarayika bera bavugwa nk'umugwi w'abamarayika batabarika (Abaheburayo
12:22), kandi ni bibiri vya gatatu vy’igitigiri c'abamarayika bera ba mbere.
Idayimoni ubu twita Satani yahoze ari Kerubi yasizwe amavuta (Ezekiyeli 28:14)
kandi yari afise ububasha ku bandi bamarayika. Yafashe umwanya we, arongoye
kimwe ca gatatu c'abamarayika mu kwigomeka ku Mana (Yesaya 14:12-15;
Ezekiyeli 28:14-19; Ivyahishuwe 12:3-4), kandi bose ubu bitwa abadayimoni.
Abadayimoni rero ni abamarayika bahumanye kandi bakomeje kamere yabo
yanduye, y'icaha kuva bigomeka. Nta gushidikanya ko umubare wabo munini
ugizwe n'amatsinda atatu y'abamarayika.
Mbere yo kugwa kwe, Satani yari azwi kandi nka Inyenyeri yo mu Rukerera,
Umwana w'Umuseke (Yesaya 14:12), kandi muri Ezekiyeli 28:12 hagaragaza ko
ubwiza bwe bwari bitewe nuko yari yuzuye ubwenge n'ubwiza by'abamarayika.
Muri Ezekiyeli 10:1, tubona intebe y'Imana ihagaze hejuru y'abakerubi; ariko muri
28:14, tubona Urabagirana atwikiriye, cyangwa aguruka hejuru, cyangwa
akwirakwije, intebe y'Imana. Ezekiyeli 28:13b ihishura ikindi gice c'umwanya we
nk'Umukerubi wasizwe utwikiriye: Ubukorikori bw'ingoma zawe n'imyirongi yawe
vyateguwe muri wowe ku munsi waremwe. Ibi bikoresho vy'umuziki vyari muri we
ubwo yagurukaga hejuru y'Imana, abaserafimu (Yesaya 6:2) n'abandi bakerubi
(Ezekiyeli 10:1), bigaragaza ko yayoboye itsinda ry'abamarayika bose mu
gusenga Imana. Nyamara, igihe Satani yigomekaga, Imana yamujugunye we
n'abagaragu be mu ijuru no mu kirere cy'Isi. Bityo, izina rye ry'ubu, Umwami
w'Imbaraga zo mu Kirere (Abefeso 2:2).
Imirwi tuzi Satani kuva ubwo yigomekaga agaragaza byinshi kuri we:
1. Kamere Ye
Umubi (Matayo 6:13; Yohana 17:15; 2 Abatesalonike 3:3; 1 Yohana 5:18-19). Ni
mubi cane muri kamere no mu vyo akora vyose.
Satani bisobanura Umwansi. Iri zina riboneka incuro zirenga mirongo itanu mu
Vyanditswe Vyera. Ni umwansi w'Imana, abantu b'Imana, ndetse n'abantu bose.
Impagararo ye yo guhangana igaragara neza muri 1 Ngoma 21:1.
2. Imigabi yiwe
Umurimbuzi, Abadoni, Apoliyoni (Ivyahishuwe 9:11). Uyu Murimbuzi ni umwami
w'inzige ziteye ubwoba, mu by'ukuri abadayimoni, bo mu Vyahishuwe 9:1-10,
bazazamuka bava mu rwobo rutagira iherezo. Intego y'Umurimbuzi ni ugusenya
imigambi y'Imana, Mesiya ubwe, n'abantu b'Imana.
Intare Ivuga. Ibi na byo bigaragaza Satani nk'umurimbuzi w'abantu. 1 Petero 5:8
imugaragaza Vy'umwihariko nk'umurimbuzi w'ukwizera n'ingendo Vy'abizera.
3. Uburyo bwiwe bwo kugera ku migambi yiwe
Umusambanyi (Matayo 4:3; 1 Abatesalonike 3:5). Iri zina rigaragaza Satani
nk'ushuka abantu ngo bakore icaha.
Umusambanyi. Mu vyahishuwe 12:9, Satani yitwa umusambanyi w'isi yose,
amwereka ko ari we ushuka abantu benshi ngo bange Imana n'inzira zayo. Igihe
cose ashoboye, abahenda abizera ngo banke inama nziza z'Imana, niyo
mpamvu Abanyefeso 6:11 idushishikariza kurwanya amayeri ya Satani.
Marayika w'Umuco. Iboneka mu 2 Abikorinto 11:14, iri zina rigaragaza ko Satani
akora gikorwa c’ubusambanyi atanga ivyiyumviro vy'impimbano vy'amahame
mbwirizamuco n'ivy'umwuka, isi yacu yuzuyemo amadini y'ibinyoma, filozofiya,
imyizerere, n'ivyiyumviro.
Sekibi. Sekibi bivuga Umushinja canke Umubeshi , kandi atangaza inzira
nyamukuru ashaka gutera amacakubiri hagati y'Imana n'abantu bayo, no hagati
y'abantu b'Imana. Rikoreshwa gusa mu Isezerano Rishasha, kandi ribonekamo
inscuro mirongo itatu n'itanu.
Urega abavandimwe (Ivyahishuwe 12:10). Yobu 1:9-11 na 2:5 bigaragaza
yagairza Yobu umukiranutsi imbere y'Imana.
4. Uburyo Akoresha Uburyo Bwiwe
Inzoka. Satani agaragazwa nk'inzoka ahantu hagera kw’icumi, cane cane mu
Itanguriro 3:1, aho ubuhinga bwiwe n'uburiganya bwe mu bushukanyi
bigaragazwa mu kugerageza Eva.
Ikiyoka (Ivyahishuwe 12). Iri zina rishimangira inguvu zikomeye n'ubugizi bwa
nabi Satani yakoresheje mu kugerageza kurya umwana Yesu (Matayo 2;
Ibyahishuwe 12:4) kandi azakoresha mu kugerageza gusenya umugore, Isirayeli,
wabyaye Umwana (Ivyahishuwe 12:13).
5. Imigambi ya Satani muri iki gihe
a. Mu bijanye n'ayandi madayimoni
Umwami w'abadayimoni. Iri zina, riboneka muri Matayo 12:24 na Luka 11:15,
rigaragaza ububasha bwiwe ku yandi madayimoni yose.
Umwami w’inguvu zo mu kirere. Iri zina, riboneka mu Banyefeso 2:2, na ryo
rigaragaza ko Satani, uba mu kirere ubu, ari we mutware w’inguvu ziwe zo mu
kirere, ari zo madayimoni.
b. Ku bijanye n’Isi ya none
Imana y’iki gihe. Iri zina, riboneka mu 2 Abakorinto 4:4, rishimangira ububasha
bwa Satani kuri iki gihe, aho imitekerereze ye y’isi ihabanye cane n’iya Kristo.
Umwami w’iyi si. Iri zina rigaragara muri Yohana 12:31, 14:30, na 16:11. Muri
buri kibazo, ijambo ry’Ikigiriki risobanura isi ni kosmos, ryerekeza kw’isi yacu ku
bijyanye n’umwuka wayo wa Satani wiganje n’uburyo utunganijwe kandi
uyoborwa, bitandukanye n’umwuka w’Ubwami bw’Imana n’uburyo utunganijwe
kandi uyoborwa.
Umwami wa Babuloni (Yesaya 14:4). Iyo riraba we mu mirongo ya 4-17, iri zina
rigaragaza Satani nk’utegeka ubwami bwose bw’isi.
Umwami wa Tiro. (Ezekiyeli 28:11-12) Iyo uravye mu mirongo ya 11-19, iri zina
na ryo rigaragaza Satani nk'umwami w'abadayimoni w'ubwami bwose bwo ku isi.
6. Ivyiyumviro kuri Satani
Beliyali. Beliyali iboneka mu 2 Abikorinto 6:15, kandi bivuze ubusa, isobanura
agaciro ka Satani mu maso y'Imana mu bijanye n'ubushobozi bwe bwo kuba
canke gukora ikintu ico ari co cose ciza.
Beliyali. Beliyali bisobanura Umwami w'Isazi, kandi iboneka muri Matayo 10:25;
12:24,27; Mariko 3:22; na Luka 11:15,18,19. Ni ijambo risekeje kuri Satani
ryakoreshwaga n'abarabi bo mu gihe cya Yesu. Beliyal ni umukino kuri Beliyali,
izina ry'umwimerere ry'Abafilisitiya, risobanura Umwami w'Ingoro y'Umwami.
V. INTAMBARA Y'UMUKRISTO YO KURWANYA SATANI
Intambara y’umukristo igomba kubaho mu buryo bw’impwemu (2 Abikorinto 10:4)
irwanya isi, yerekeza kw’isi yacu ya none kandi igenzurwa na Satani (nk’uko biri
muri 1 Yohana 2:15-17); umubiri, yerekeza kuri kamere yacu y’icaha nk’uko biri
mu Baroma 7:5; na Sekibi, irimo Satani n’ingabo ziwe z’abadayimoni
(Abanyefeso 6:11-12). Iyi nyigisho izovuga ku ntambara y’umwizera arwanya
Satani n’ingabo ziwe z’abadayimoni.
Imigabi ya Satani ni ukubesha ku gikorwa c’Imana, gukumira agakiza k’ubugingo,
kuzuka kw’abapfuye, kugarura isi, no gucirwaho iteka mu Nyenga y’umuriro;
kandi nk’uko vyari bimeze mu bwigomeke bwiwe bwa mbere, aracashaka
gukuraho Imana no kuba imana mu mwanya w’Imana (Yesaya 14:12-14; 2
Abatesalonike 2:3-4). Kugira ngo agere ku migambi yiwe, yashatse kwica Yesu
mbere y’umusaraba (Matayo 2:1-18; 4:1-11; 25:6, n’ibindi); ashaka gukumira
kugaruka k'Umwami arimbura Abayahudi (Zekariya 13:8; Matayo 23:39;
Ibyahishuwe 12:6,13-15); abuza ubugingo gukizwa atuma buhumyi canke urupfu
mbere yo gukizwa (2 Abikorinto 4:3-4; Yakobo 4:1), no kwankiriza imigambi
n'ibikorwa vy'itorero (Ivyakozwe 20:29-30).
Ni gute Umukristo agomba kwitwara ku bitero vya Satani:
Kwirwanya: Agomba kumenya Umwansi wiwe uwo ari we: atari abantu, ahubwo
ni Satani n'abadayimoni be (2 Abikorinto 10:4); kandi agomba kuzuza ubwenge
bwiwe Ijambo ry'Imana kugira ngo atekereze ibitekerezo by'Imana gusa (2
Abikorinto 10:3-5; Abanyefeso 6:10-18). Agomba kurwanya Satani,
ntamwemerere kwinjira mu buzima bwiwe (Abanyefeso 4:26-27; Yakobo 4:6-7; 1
Petero 5:8-9). vyaba byiza rero yize uburyo Yesu yarwanyije Sekibi (Mariko 8:31-
33; Luka 4:1-14) agakurikiza urugero rwe.
Ku batari Abakristo: Agomba kubakunda, nubwo baba ari abansi biwe (Matayo
22:39, Abagalatiya 5:14, Yakobo 2:8). Agomba kubakorera ibikorwa vy'imbabazi
n'imirimo y'ububasha nk'uko Imana ibibashoboza (Matayo 14:15-21; 20:34;
Yakobo 1:27). Ikirenze vyose, agomba kubwiriza Ubutumwa bwiza kugira ngo
ubugingo bwabo bukizwe, kandi abagire abigishwa (Matayo 28:18-20).
VI. IMICO Y'UBWOKO BW'ABANTU
Ubwoko bukurikira n'ubwa nyuma bw'abantu Imana yaremye ni umuntu, ni
ukuvuga umuryango w'abantu.
Adamu na Eva baremwe n'ibikorwa vy'Imana bitaziguye, ntabwo ari ukubera
inzira iyo ari yo yose y'ubwihindurize. Ndetse n'abahinga mu vy’ubuhinga
n'abahinga mu biharuro batari Abakristo bavuze ko ubwihindurize ari ikintu
kidashoboka mu vy’ubuhinga no mu biharuro.
Itandukaniro rinini rishobora kugaragara hagati y'ubwihindurize n'inkuru y'irema:
1. Ihindagurika risaba ivyicaro vyinshi vy'ubuhuza, ariko Itanguriro 2:7 rigaragaza
icicaro kimwe gusa: Uwiteka Imana irema umuntu mu mukungugu wo mu butaka,
imuhumekera mu mazuru umwuka w'ubugingo; umuntu aba ubugingo buzima.
2. Dukurikije abahinga mu vy'ubwihindurize, ubwihindurize bw'umuntu bwasavye
imyaka miliyoni amajana; ariko dukurikije Ivyanditswe, Imana yaremye Adamu
mu gihe c'umunsi w'amasaha na mirongo ibiri na ane: 27. Imana irema umuntu
mu ishusho yayo. . . . 31. Kumugoroba no mu gitondo vyari umunsi wa gatandatu
(Itanguriro 1). Umunsi ntugomba kumvikana nk'igihe c'ubumenyi bw'isi hano;
ushobora gusa kuvuga umunsi w'amasaha makumyabiri n'ane. Dr.
Fruchtenbaum agaragaza ko mu giheburayo, icya gatandatu gihuzwa n'umunsi
gisaba umunsi nyawo, kandi interuro ngo nimugoroba no mu gitondo nayo
ishimangira umunsi nyawo.8
Umuntu yaremwe mw’ishusho y'Imana (Itanguriro 1:26-27). Ibi bishobora
kwerekeza gusa ku mpwemu y'umuntu, ntabwo ari umubiri we, kuko Imana
idafise umubiri, ahubwo ni Umwuka (Yohana 4:24). Igisobanuro c'ingenzi c'ibi ni
uko umuntu wenyine ari we ufise ubushobozi bwo gusabana canke gusabana mu
Mpwemu n'Imana (1 Yohana 1:7), ari na yo shingiro ry'ubugingo buhoraho
(Yohana 17:3). Ndetse n'abamarayika bera, basenga Imana, ntibigeze bavuga ko
basangira canke badasangira nayo.
VII. ICAHA
Icaha ni imigenzo iyo ariyo yose yo mu mpwemu, ivyiyumviro, ijambo canke
ibikorwa binyuranije n'ubuziranenge bw'amahame mbwirizamuco y'Imana
(Abaroma 14:23; Yakobo 4:17; 1 Yohana 3:4). Uburemere bwaco bushobora
gupimwa ugereranije ubuziranenge bw'isi yacu mbere y'uko icaha cinjira n'uko
ibintu bimeze ubu: indwara, ubukene, inzara, ububabare, urupfu, intambara,
ubugumba, kwangirika no kwanduzwa kw'igice kinini c'isi yacu, kubambwa
k'Umwana w'Imana no guta kimwe ca gatatu c'abamarayika n'abantu benshi mu
Nyenga y'umuriro (Ivyahishuwe 19:20; 20:10,14,15).
Imana yaremye abavyeyi bacu ba mbere, Adamu na Eva, badafise icaha muri
kamere, mu vyiyumviro, mu majambo no mu bikorwa; ariko bahisemo kwica
itegeko rimwe Imana yabahaye, maze baracumura (Itanguriro 2:16-17; 3:1-6).
Icaha cabo cavuyemo:
1. kwangirika kw'imyuka yabo mu buryo twita kamere y'icaha, Ivyanditswe Vyera
vyitwa "umubiri" (Yeremiya 17:9; Abaroma 7:18,23; Abagalatiya 5:16,19-21;
Abanyefeso 2:3) - ntibigomba kwitiranywa n'umubiri w'imibiri yacu;
2. Kwambutsa kamere yabo y'icaha mu bisekuru bisanzwe ku bantu bose uretse
Umwami Yesu (Zaburi 51:5; Luka 1:35; Abaroma 5:18);
3. Urupfu rwo mu mpwemu, ari rwo rupfu nyarwo canke gutandukana burundu
kw'impwemu y'umuntu mu bijanye no gusabana canke gusabana n'Imana
(Itanguriro 2:17; 1 Abikorinto 2:14, Abanyefeso 2:1);
4. Kwambutsa icaha ca Adamu ku muntu wese - atari kuva kuri Adamu kugera
ku muvyeyi kugeza ku mwana, ahubwo ni ukwambutsa (Abaroma 5:12-21) -
bishobora gusobanurwa neza n'Abaheburayo 7:9-10;
5. urupfu rw'umubiri (Itanguriro 3:19); na
6. Isi yavumwe (Itanguriro 3:17-19).
Mbere y'agakiza, abantu bose babaho munsi y'ubutware bw'icaha (Abaroma 3:9;
7:14; Abagalatiya 3:22) n'inguvu za Satani (2 Abikorinto 4:3-4; Abefeso 2:1-2;
Abakolosayi 1:13; 1 Yohana 5:19), kandi ni abakiranirwa mu buryo bwemewe
n'amategeko imbere y'Imana (Ivyakozwe n'Intumwa 13:38; Abaroma 3:10; 1
Abakorinto 6:9; Abakolosayi 1:14; 2 Abatesalonike 2:10,12; 2 Petero 2:13; 1
Yohana 2:12).
Abavyeyi bacu ba mbere bakoze icaha gusa biciye mu gukoresha ubushake
bwabo. Natwe ducumura ku nguvu z'ubushake bwacu (Abaroma 3:23; 1 Yohana
1:8); ariko ubushake bwacu nabwo ubu bukorwa na kamere yacu y'icaha. Nk’uko
ikirahure c’amata gitanga intungamubiri kiba kibi iyo uburozi buvanze naco, ni ko
n’impemu y’umuntu wangiritse cane kuko icaha yavanzwe mu mpemu y’abavyeyi
bacu ba mbere, kandi twahawe uwo muvange. Uku kwangirika gukomeye
kw’impwemu yacu ni co Ivyanditswe Vyera byita kwangirika, kandi ni co kintu
nyamukuru ca kamere y’icaha (Hoseya 5:2; 9:9; Abaroma 1:28; 1 Timoteyo 6:5;
2 Timoteyo 3:8). Abantu bose baravyisemwo - ndetse natwe, turi ab’Umwami. Ni
ukubera iyi mpamvu nta muntu ashobora kubona agakiza kiwe mu kubaho
ubuzima bwiza canke mu gukora ivyiza canke ibikorwa vyo kwihana
(Abanyefeso 2:8-9). Ni navyo kandi bituma n’inguvu nyinshi z’abaherezi
b’Umwami zigira ingaruka ku rugero runaka rw’umwanda wo mu mwuka.
VIII. AGAKIZA
Ni nde ashobora kuba Umukiza? Ni ibihe bintu agomba kuba yujuje?
1. Agomba kuba yiteguye kwihanganira igihano cy'urubanza rw'Imana ku caha
mu mwanya w'abandi. (Zaburi 40: 7-8; Yohana 12: 27; 17: 19; 18: 11)
2. Agomba kuba adafise kamere y'icaha kandi nta caha akoze mu bikorwa kugira
ngo yihanganire igihano c'icaha mu mwanya w'undi. (Luka 1: 35; Yohana 8: 4)
3. Agomba kuba afie umubiri w'umuntu kugira ngo yihanganire ubwoko
bw'igitambo cahanuwe cashizweho n'Imana. (Zaburi 22: 16; Yesaya 52: 13 - 53:
12)
4. Agomba kuba Imana kugira ngo igitambo ciwe gishobora kuba gihagije atari
ku wundi muntu gusa, ahubwo no kuri bose. (Yohana 1:3,29,36; Abakolosayi
1:15-17,19; 2:9)
Ni umwe gusa wujuje ibisabwa vyose, kandi ni umwe gusa wishuye igihano
c'ibyaha vy'isi: Umwami Yesu Kristo: Kandi nta wundi agakiza kabonerwamo,
kuko nta rindi zina munsi y'ijuru ryahawe abantu ngo dukizwemo (Ivyakozwe
n'Intumwa 4:12). Ubu ni bwo bugingo buhoraho, kugira ngo bakumenye, wowe
Mana y'ukuri yonyene, na Yesu Kristo watumye. (Yohana 17:3).
Agakiza ni ukubohorwa inguvu z'icaha na Satani ukajanwa munguvu z'Imana
(Abaroma 1:16; 1 Abakorinto 15:56-57; Abefeso 2:1-6); kuva mu caha ukajanwa
mu kubabarirwa n'Imana (Abanyefeso 1:7; Abakolosayi 1:14); kuva mu mwijima
w'ubwenge bw'amahame n'ubw'umwuka ukaya mu muco (1 Abatesalonike 5:5; 1
Yohana 1:5); kuva mu buzima budafite icyo buvuze ukagera mu buzima
bw'ubutumwa n'intego (Matayo 28:18-20); kuva mu buzima bw'iteka mu Nyenga
y'Umuriro ukagera mu ijuru (Yohana 3:16; Ivyahishuwe 20:15). Ni ugucungurwa
kw'iteka ryose, umubiri n'ubugingo, ukagera imbere y'Imana (Abaroma 8:23; 1
Abikorinto 15:12-58; 1 Abatesalonike 4:13-17). Ni ubw'iteka ryose: Umuntu
ntashobora gutakaza agakiza ke, uko byagenda kose (Yohana 10:28; 1 Petero
1:5,23; Yuda 1:1).
Agakiza ntigashobora kuboneka biciye mu kubaha Imana (Abafilipi 3:4-9),
ibikorwa byiza (Abefeso 2:8-9), kuba umuntu w'icyubahiro muri sosiyete (1
Abakorinto 1:26-29; Yakobo 2:5) canke umuntu wo mu muryango undi
arokowemo (Ivyakozwe n'Intumwa 16:33). Abantu bose ni abanyavyaha kimwe
munsi y'umusaraba (Abaroma 11:32), kandi bashobora kubona agakiza binyuze
mu buryo bumwe gusa: kwizera Ubutumwa Bwiza gusa (Yohana 3:16; Abaroma
10:11-13).
Noneho bavandimwe, ndabamenyesha ubutumwa bwiza... ko Kristo yapfiriye
ibyaha byacu nk'uko byanditswe, kandi ko yahambwe, kandi ko yazutse ku munsi
wa gatatu nk'uko byanditswe (1 Abakorinto 15:1-4).
Kristo yapfuye mu kibanza cacu kubera ivyaha vyacu. Urupfu rwiwe rwemejwe
no guhambwa kwiwee, kandi Imana yamuzuye mu bapfuye kugira ngo igaragaze
ko adafite icyaha, imbaraga ze kuri Sekibi n'urupfu, n'ubushobozi bwiwe bwo
kuyobora abandi nyuma ye mu ntsinzi yuzuye, ndetse no kuzuka no kuzamuka
mw’ijuru mu maso y'Imana (1 Abikorinto 15:12-57; 1 Abatesalonike 4:13-18).
Umuntu agomba kwizera Yesu kugira ngo akizwe (Matayo 7:13-14; Yohana 8:24
na 14:6; Ibyakozwe n'Intumwa 4:12); Ariko se bite ku batigeze bumva ibya We?
Hari ihame mu Byanditswe Byera: Niba umuntu yakiriye umucyo uboneka kuri
we, Imana izamuyobora mu mucyo mwinshi kugeza igihe azahabwa umucyo
ukenewe kugira ngo akire (Yeremiya 29:12-14; Matayo 7:7-8). Urugero, niba
umuntu yemera Umuremyi biciye mu guhishurirwa ivyaremwe (Zaburi 19:1-4;
Abaroma 1:18-20), Imana izomuha uwo muco mwinshi kugeza igihe yumva
Ubutumwa Bwiza; kandi imwoherereze umubwiriza butumwa, nibiba ngombwa,
ndetse no mu bice vya kure vy'Isi.
Ariko se abantu bakizwaga bate mu bihe bya kera mbere y'uko Imana ihishura ko
hazabaho umusaraba cyangwa ko Umukiza azaba ari umuntu witwa Yesu w'i
Nazareti? Imana ntiyigeze isaba umuntu kwemera ibyo itari yahishuye; ariko
yahoraga imusaba kwemera ibyari byahishuwe. Urugero, ico Imana yasabaga
kugira ngo Adamu na Eva babone agakiza ni uko bizera ko "uruvyaro" rwavutse
ku mugore rwakomeretswa vy'agateganyo n' "uruvyaro" rw'inzoka, ariko ko
"urubyaro" rw'umugore na rwo rwazatsinda "uruvyaro" rw'inzoka burundu
(Itanguriro 3:15).
Ese uzokira ko Yesu yapfiriye ivyaha vyawe, ko yahambwe, kandi ko Imana
yamuzuye mu bapfuye? Izere iki gikorwa c'urukundo n'inuvu z'Imana kugira ngo
ukire maze ukire iteka ryose!
IX. ISIRAYELI
Uwiteka abwira Aburamu ati “Va mu gihugu cawe, no mu muryango iwawe no
mu nzu ya so, uje mu gihugu nzokwereka. 2. Nzakugira ishyanga rikomeye,
nzaguha umugisha, nkuze izina ryawe, bityo uzabera umugisha abandi bose. 3.
Nzaha umugisha abaguha umugisha, n'uzakuvuma nzavuma. Kandi muri wowe
imiryango yose yo mu isi izoha umugisha. . . . Nzoha uruvyaro rwawe iki gihugu.”
(Itanguriro 12:1-3,7). Muri iri sezerano Imana yagiranye na Aburahamu,
yashyizeho ishyanga yari gukoresha mu kunyuzamo imigisha yayo ku isi.
Isirayeli nto ni ryo shyanga ry’amateka n’ubuhanuzi. Ni ryo shingiro ry’amakuru
y’isi. Inkunga yayo mu iterambere ry’isi n’amateka y’isi irarenze cyane ingano
yayo. Uburyo ifitanye isano n’Imana bigira ingaruka ku bintu bibaho mu gihe
c’imperuka. Uburyo amahanga n’abantu ku giti cyabo bafitanye isano na yo
bigira ingaruka ku mibereho yabo. Ibyo Imana yasezeranyije sekuruza
w’Abisirayeli, nzaha umugisha abaguha umugisha, kandi n’uzakuvumira
nzavuma (Itangiriro 12:3), ni ukuri ku bantu n’amahanga. Ni ngombwa rero kwiga
ico Ivyanditswe bivuga kuri Isirayeli.
Igice co hejuru ni co ca mbere mu masezerano Imana yagiranye na Aburahamu,
byose hamwe bikaba bigize Isezerano rya Aburahamu. Ibindi bice ni: Itangiriro
13:14-17; 15:1-21; 17:1-21, na 22:15-18. Tuzi ko isezerano rigikomeje gukora
n'uyu munsi kuko:
1. Imana yararihaye umuhungu wa Aburahamu Isaka (Itangiriro 26:2-5,24),
Yakobo umuhungu wa Isaka (Itangiriro 28:13-15), izina rye rikaba Isirayeli
(Itangiriro 32:28), hanyuma, amaherezo, abana bose ba Isirayeli, abakuru
b'imiryango cumi n'ibiri ya Isirayeli, ari bo bahanuweho iby'ejo hazaza (Itanguriro
49:1-28, cane cane umurongo wa 10).
2. Mu bice by'isezerano, Imana yasezeranyije ibintu bimwe na bimwe abo mu
rubyaro rwa Aburahamu bari mu muryango w'isezerano. (Itangiriro 12:7; 13:15-
16; 15:5,13,18; 17:7-10)
3. Imana yavuze mu buryo butaziguye mu Itanguriro 17:7 ko izashyiraho
isezerano ryayo atari Aburahamu gusa, ahubwo n'urubyaro rwe: Nzakomeza
isezerano ryanjye hagati yanjye nawe n'urubyaro rwawe ruzakurikiraho mu
bisekuruza byabo, ribe isezerano rihoraho, kugira ngo mbe Imana yawe
n'urubyaro rwawe ruzakurikiraho.
4. Mu Baroma 11:27, Pawulo yongeye gushimangira isezerano ry'Imana ku
Bisirayeli mu gihe kiri imbere: Iri ni ryo sezerano ryanje na bo, ubwo
nzabakuraho ibyaha byabo (Yesaya 59:19-21)
Isezerano rya Aburahamu ryaguwe mu yandi masezerano atatu Imana yagiranye
na Isirayeli, na yo azakomeza gukora kugeza ku iherezo ry'ibihe (Abaroma 9:4;
11:29): Isezerano ry'ubutaka (Gusubira muvyagezwe 29:1 – 30:20), Isezerano
rya Dawidi (2 Samweli 7:11-16; 1 Ngoma 17:10-14), n'Isezerano Rishya
(Yeremiya 31:31-37). Amasezerano aracyari ay'Abisirayeli (Abaroma 9:4), ariko
Imana yahaye isi ubushobozi bwo kwinjira mu byo iteganyiriza mu mwuka
binyuze mu kwizera Yesu (Abanyefeso 2:12-22; 3:6; Abagalatiya 3:13-14).
Guhitamwo kw'Imana Isirayeli ntikwashingiye ku cifuzo ico ari co cose c'uko
bagombaga kuba ubwoko bwihariye canke ivyiza bari barakoreye; kandi kuba
baratoranijwe ntibituma baba beza canke badafise ivyaha kurusha abandi bantu.
Guhitamwo kw'Abisirayeli vyari ivy'Imana yonyene. Yatoranije Isirayeli mu buryo
bw'ubutware kugira ngo yerekane ukwera kwayo n'icyubahiro cyayo ku
mahanga; kuba aba mbere bahawe Ijambo ry'Imana mu bihe vyose kuva kuri
Aburahamu; guhanura andi mahanga; kuzana Ivyanditswe Vyera; kuvyara
Mesiya; gushinga, kwigisha no kuyobora ishengero rya mbere; kurangiza
ivugabutumwa ku isi (Ivyahishuwe 14, ariko hazoza); kuba igihugu conyene
cahawe umugisha w'agakiza kuzuye k'igihugu mu gihe ico ari co cose canke mu
gihe ico ari co cose c'amateka (Yeremiya 31:31-34; Abaroma 11:26, ku
gisekuruza kizoza); kuba umuraba wa mbere wa Mesiya kw’isi mu bihe vyose
kuva kuri Aburahamu - kandi nk'uko yamaze gusohoza vyinshi muri ibi vyemezo
vy'amasezerano, nta gushidikanya ko azasohoza ibisigaye.
Hari irindi sezerano rimwe Imana yagiranye na Isirayeli: Isezerano rya Mose,
canke Amategeko, afise ivyo yateganije n'ivyo asaba hagati yo Kuva 20:1 no mu
Gusubira muvyagezwe 28:68. Turavuga muri make ingingo zine zikomeye
hano:
1. Amategeko yahawe Isirayeli, kandi yahawe Isirayeli gusa (Kuvayo 20:1-17,22).
2. Yatanzwe kugira ngo ibakomeze gutandukana n'andi mahanga (Abalewi
11:44-45; Gutegeka kwa Kabiri 7:6; 14:1-2) kugira ngo ibahugure mu kwera,
kugira ngo bamenyekane Ibyanditswe na Mesiya, kandi ibayobore mu kwizera
Mesiya (Abaroma 8:1-4; Abagalatiya 3:24-25).
3. Bitandukanye n'andi masezerano Imana yagiranye n'Abisirayeli, yari ashingiye
gusa ku budahemuka bw'Imana bityo akaba agikomeza gukora, Isezerano rya
Mose ryari rishingiye ku kumvira Imana kw'Abisirayeli bityo ntirigikora kuko
Abisirayeli bishe isezerano (Yeremiya 31:32). Byabaye nk'aho bidakora ku
musaraba (Abaroma 10:4; Abefeso 2:15; Abakolosayi 2:13-14; Abaheburayo
7:18; Abaheburayo 10:19), kandi nta tegeko na rimwe rigomba kubahirizwa muri
iki gihe - ndetse n'Amategeko Cumi (2 Abikorinto 3:2-11) - nubwo amategeko
yose icumi uretse itegeko ry'Isabato agaragara mu buryo butandukanye mu
Isezerano Rishasha kandi agomba kubahirizwa nk'igice c'Amategeko ya Kristo
(Abaroma 8:2; Abagalatiya 6:2).
4. Iyo bice by'amasezerano y'isezerano bitarasohora ntibishobora kuzuzwa
hashingiwe ku Mategeko kuko atagikora; ariko bizasohozwa hashingiwe ku
Masezerano ya Aburahamu, Igihugu, Dawidi n'Amasezerano Masha.
X. ISHENGERO
Isirayeli ni ubwoko bw'Imana ku bw'ivuka risanzwe. Itorero ni ubwoko bw'Imana
ku bw'ivuka ryo mu buryo bw'impwemu (Yohana 3:6-7) hagati ya Pentekote
n'Izamurwa. Ubu tuzasuzuma itorero mu bice bitatu byaryo bigaragazwa cyane
mu Vyanditswe Vyera: Ishenegero rusangi, ishengero ryo mu gace, n'umurwu
w'abamisiyoneri.
A. ISHENGERO MPUZAMAKUNGU
Mu yandi mazina, ishengero rusangi rizwi nka "umubiri wa Kristo" (Abaroma 7:4;
1 Abikorinto 10:16 na 12:27; Abefeso 4:12), izina rivuga ubumwe bw'umubiri buri
hagati y'abizera Kristo nk'umutwe (Abanyefeso 1:22, 4:15, 5:23; Abakolosayi
1:18, 2:19). Ishengero rusangi rigizwe n'abizera bose b'ukuri kuva kuri Pentekote
kugeza ku Izamurwa ry'Ijuru baturutse impande zose z'isi baba bari mu ijuru
cyangwa bakiri bazima ku Isi. Kugereranya Ibyakozwe n'Intumwa 1:5; 2:1-4;
10:44; 11:15-16 na 1 Abakorinto 12:13 bigaragaza ko itorero rusange ryatangiye
kuri Pentekote. Mu Ibyakozwe n'Intumwa 11:15-16, Petero yavuze ko Pentekote
ari yo ntangiriro. Ishenero rusangi rigomba gutandukana n’abizera mbere ya
Pentekote na nyuma y’Izamurwa kuko ridasanzwe mu buryo butandukanye,
izikomeye muri zo ni:
1. Mu gihe ibitigiri bike vy’abizera mbere ya Pentekote wari ufise Mpwemu “uri
kumwe” nabo, (ibidakunze kugaragara byari bifise “Uwe” muri bo), abizera bose
kuva kuri Pentekote kugeza ku Izamurwa bafite Umwuka “uri” muri bo. (Guharura
11:17-25; 27:18; 2 Abami 2:9-12; Yohana 7:37-39; 14:16-17).
2. Iri tsinda ryonyine rivugwa ko riri “muri Kristo.” (Abaroma 12:5; 1 Abakorinto
1:2; 15:18, n'ibindi)
3. Abapfuye n’abazima bo muri iri tsinda bonyine bazakurwa ku Isi mu Izamurwa,
mu gihe imibiri y’abizera mbere ya Pentekote izaguma mu mva zabo kugeza
igihe Umwami azagarukira, kandi abizera nyuma y’Izamurwa na mbere y’uko
Umwami agaruka bazaguma ku Isi mu gihe cy’amakuba akomeye. Ibi bikorwa,
kimwe n'ibindi bitandukanye byihariye ku itorero ry'isi yose, bizaganirwaho mu
gice kivuga ngo “Igishushanyo mbonera c'ejo hazoza.”
B. ISHENGERO RYO MU GIHE
"[Ishengero] ryo mu gace ni umurwi w’abiyita abizera Mesiya babatijwe kandi
bakishira hamwe bayobowe n’abakuru n’abadiyakoni kugira ngo basohoze
Inshingano Nkuru; kugira ngo bayobore amabwiriza yo kubatizwa n’Ifunguro
ry’Umwami; kugira ngo bubake Umubiri binyuze mu gusenga Imana, gusabana
kw’abizera, kwigisha Ijambo ry’Imana, no gukoresha impano za mpwemu."9
Bibiliya itera intererano ubusabane budasanzwe, ariko ndetse n’ubusabane
buhurira buri gihe kugira ngo bugire umurimo umwe si ishengero ryuzuye ry’aho
hantu hakurikijwe amahame ya Bibiliya. Amatorero yo mu gace afite imiterere,
ububasha, inshingano, n’uburyo bwo kurinda aho ubusabane budasanzwe
butagira.
Umubiri wa Kristo wo mu isi yose ni igice c’umubiri kigizwe n’abizera bose b’ukuri
kuva kuri Pentekote kugeza kw’iduzwa, Kristo ari we Mutwe waco. Mu gihe hari
umubiri umwe gusa wa Kristo wo mu isi yose, habayeho amatorero menshi yo
mu gace hirya no hino ku isi mu gihe c’Ishengero. Mu gihe umubiri ugizwe
n’abizera gusa, itorero ry’ukuri ryo mu gace rigomba kuyoborwa n’abizera kandi
rigizwe n’abizera, ariko rishobora no kuba rifite abatizera mu bayoboke baryo,
(Matayo 13:24-30, 31-32). (Niba umuntu ashaka ukuri ashobora kuja mu
makoraniro y'ishengero, ariko ntagomba kwitaba amateraniro y'itorero keretse
yemeye Kristo.) Mu gihe ishingwa ry'umubiri rusange ribaho kuva kuri Pentekote
kugeza ku Izamurwa no hirya no hino ku isi, itorero ryo mu gace rishobora
gutangirira igihe icyo ari co cose mu gihe c'Ishengero, rikaba riri ahantu hamwe
(nubwo bamwe mu bayoboke baryo bashobora kuba ari abakozi b'itorero), kandi
kuramba kwaryo ntikwemejwe. Umuryango rusange rimwe na rimwe witwa
itorero ritagaragara kuko Uwiteka ari we wenyine uzi abarigize bose, kandi
umubiri wo mu gace witwa itorero rigaragara kuko rigaragarira amaso y'abantu.
C. UMURWI KARUHARIWE Z’INTUMWA
Indi sura y'ishenero ryo ku Isi igaragara cane mu Vyanditswe Vyera uretse itorero
ryo mu gace runaka ni itsinda ry'abamisiyoneri. Tuzasuzuma itsinda
ry'abamisiyoneri rizwi cyane: irya Pawulo.
Ni umuhamagaro w'itorero ryose wo kumvira itegeko ry'Umwami, ngo
"Nimugende muhindure abantu bo mu mahanga yose abigishwa" (Matayo
28:19), ariko ni umuhamagaro w'abavugabutumwa (Ivyakozwe n'Intumwa 8:5;
26-35) n'iry'abamisiyoneri wo kugeza Ubutumwa Bwiza mu turere butigeze
bugeramo mbere. Pawulo yabwiye Abaroma ati: "Nashakaga kubwiriza
ubutumwa bwiza aho Kristo yari asanzwe yitwa, kugira ngo ntwubake ku rufatiro
rw'undi muntu; ahubwo nk'uko vyanditswe ngo: "ABATARAMWIWE BAZABONA,
N'ABATARAMWI BAZAMENYA (Yesaya 52:15)" (Abaroma 15:20-21); no ku
Bikorinto, kwamamaza ubutumwa bwiza no mu turere turi kure yanyu, no kutirata
ibyakozwe mu rwego rw'undi muntu (2 Abikorinto 10:16).
Muri ubwo bweranda, Pawulo yagerageje kwishira mu mwanya w’umuco
n’umuntu ku giti cye kugira ngo agire icyo akora (Ivyakozwe n’Intumwa 17:19-23.
Nanone mu 1 Abikorinto 9:19-23; Abakolosayi 4:6). We n’umurwi wa babwirije
Ubutumwa Bwiza, bashinga amashengero, bashyiraho abakuru b’itorero (Tito
1:5), kandi batoza abizera bashya kugwiza umurimo n’Ijambo ry’Umwami mu
bice vyose vyawo (2 Timoteyo 2:2). Bafashe ibyago bikomeye mu kubwiriza
Ubutumwa Bwiza mu turere tw’abanzi mu buryo bworoshye ndetse no mu buryo
butekanye, badashidikanya ku vyashoboraga kubabaho (Ivyakozwe n’Intumwa
4:19-20, 23-29; 2 Abakorinto 11:21-33). Ntibasobanukiwe ibintu byose icyarimwe
(Ivyakozwe n’Intumwa 15); Umwami yahinduye gahunda zabo hagati mu
mishinga (Ivyakozwe n’Intumwa 16:7-9); bari bafite amakimbirane akomeye
n’amakimbirane hagati yabo (Ivyakozwe n’Intumwa 11:2; 15:36-40; Abagalatiya
2:12-14); Yamara, kuba ubutumwa bwabo bwari bwihutirwaga kurusha uko
abantu barwanije abandi n’intege nke zabo; kandi bakomeje kwihangana, bizera
ko Imana izakoresha umurimo wayo, kandi yarabikoze: itsinda rya Pawulo ni ryo
ryonyine ryashinze kandi ritoza amatorero yose yo ku nkombe z’amajyaruguru ya
Mediterane. Nk’uko Yesu yasezeranyije, ni ko yabigenje: Nzubaka itorero ryanje,
kandi amarembo y’ikuzimu ntazaritsinda (Matayo 16:18).
Umurwi wa Pawulo wari usobanukiwe neza ubutumwa bwabo: Bwari ubutumwa
bw'umuyobozi wabo, kuba intumwa ku banyamahanga. Ariko, ni ngombwa
kumenya ko nubwo Imana yahamagaye Petero ku Bayahudi na Pawulo ku
banyamahanga (Abagalatiya 2:7), nyamara, aho intumwa ku banyamahanga
yajyaga hose, yahoraga abwiriza Abayahudi mbere (Abaroma 1:16) kuko vyari
ngombwa (Ivyakozwe n'Intumwa 13:46). Soma Igitabo c'Ivyakozwe n'Intumwa.
Uzabona ko ari ko bimeze. Ndetse n'igihe Pawulo yasubiraga ahantu yakoreye
mbere, yakomezaga gukurikiza urugero rumwe (Ivyakozwe n'Intumwa 18:19;
19:1-8). Ku Bayahudi mbere na mbere hari ihame rigikoreshwa na n'uyu munsi,
kandi itorero ryaba ryiza riramutse rikurikije nk'uko Pawulo yabigenje.
Ishengero ryo mu gace n'iumurwi ry'abamisiyoneri, buri wese yemeraga undi
nk'uburyo bwemewe kandi bwihariye bw'umurimo w'Umwami. Bamenyanaga
nk'abantu bangana mu bubasha no mu nshingano kandi bakorerana. Ubwo
Mpwemu Yera yavugaga ati “Nimumpereze Barinaba na Sawuli ku bw’umurimo
nabahamagariye,” abayobozi b’itorero rya Antiyokiya babahaye ubutumwa bwo
kwiyiriza ubusa, gusenga no kubarambikaho ibiganza (Ivyakozwe n’Intumwa
13:1-3). Igihe Umwami yahinduraga urugendo rwe akava muri Bituniya ajya muri
Makedoniya (Ivyakozwe n’Intumwa 16:7-10), yahise... agerageza kujya muri
Makedoniya (umurongo wa 10), adakeneye gusaba uburenganzira ku bakuru ba
Antiyokiya cyangwa i Yerusalemu.
Abayoboke b’amashengero yo mu gace k’iwabo bifatanyije n’itsinda rya Pawulo
(Ivyakozwe n’Intumwa 12:12; 16:1-3; 20:1-4), abakira amazu yabo (Ivyakozwe
n’Intumwa 16:14-15), abasengera (Abakolosayi 4:13; Abefeso 6:19), abafasha
mu vy’imari (2 Abakorinto 8:3,5, 11:9; Abafilipi 4:14-16), kandi yishyira mu kaga
gakomeye ku bwabo (Abaroma 16:3-4). Ku rundi ruhande, itsinda
ry’abamisiyoneri ryashinze amatorero yo mu gace runaka, rikagumana na yo
cyangwa rikayagarukamo igihe kirekire, iyo bibaye ngombwa, kugira ngo rirebe
ko ahamye kandi ahuguwe neza mu Ijambo ry’Imana. Kandi [Pawulo] yanyuze
muri Siriya na Kilikiya, akomeza amatorero (Ivyakozwe n’Intumwa 15:41); aguma
[i Korinto] umwaka n’amezi atandatu, yigisha ijambo ry’Imana muri bo
(Ivyakozwe n’Intumwa 18:9-11); abwira abakuru b’Abefeso, ati: “Namaze imyaka
itatu ijoro n’umutaga ntahwema gucaha buri wese ndira” (Ivyakozwe n’Intumwa
20:31); abwira Tito ati: “Ni co cyatumye ngusiga i Kirete, kugira ngo utunganye
ibisigaye kandi ushyireho abakuru b’itorero mu midugudu yose (Tito 1:5).
Nanone, Ivyakozwe n’Intumwa 20:28-32; Abaroma 16:17-19; Abafilipi 3:15-16; 1
Abakorinto 5; 1 Abatesalonike 5:12-22). Yanakoreye amashengero yo mu gace
runaka akoresheje amabaruwa, kandi we n’itsinda rye bafashije mu guhaza
ivyifuzo by’amatorero. Ubwo abera b'i Yerusalemu bari bakeneye ubufasha,
itsinda rya Pawulo ryahawe impano n'amatorero kuri iyo ntego (Ibyakozwe
n'Intumwa 11:29-30; 1 Abikorinto 16:1-3).
Ibihe vyarahindutse, kandi havutse imirimo ya none: imirimo yo guhindura
Bibiliya, imirimo y'imbabazi, imiryango y'ivugabutumwa igezweho, n'ibindi
nk'ibyo, kandi ibi ni vyiza. Nyamara, nk'uko bivugwa na Joshua Project wo muri
U.S. Center for World Mission (joshuaproject.net), isi iracari mirongo ine na bibiri
ku ijana itaravugirwa ubutumwa bwiza, kandi imirwi y'abamisiyoneri asa na
Pawulo aracakenewe. Ivyo Yesu yavuze mu myaka ibihumbi bibiri ishize
biracakora n'uyu munsi: Isarura ni rinini, ariko abakozi ni bake. Nuko rero
musabe Nyir'isarura kohereza abakozi mu isarura rye (Matayo 9:37-38). Imana
ihagurutse abagabo n'abagore bakomeye, bashize amanga, b'abanyabwenge,
kandi bafite impano zo gukomeza umurwi w'abamisiyoneri no kurituma mu turere
turi kure. Amen!
XI. INYANDIKO Y’AKAZOZA
Isi ntizakomeza igihe kirekire mu mimerere yayo y’icaha n’amakuba, kandi isi
canke ubuzima bwose buyiriho ntibizarimburwa n’ibiza cangwa ukuboko
kw’umuntu. Imana yatanze igishushanyo mbonera c’ejo hazaza nk’ijambo
ry’ibyiringiro ku bakijijwe, umuburo ku batarakizwa, n’ubuhamya bw’ubutabera
n’imbabazi zayo kuri bose.
A. GUTWARWA
Umubiri wa Kristo umaze kuzura (Abaroma 11:25), Imana izazura ingingo zose
zapfuye, izikure hamwe n’ingingo zayo zose zizima mu Isi, izishyire mu ijuru mu
gikorwa kizwi nka Izamurwa (1 Abakorinto 15:12-57; 1 Abatesalonike 4:13-18);
bityo [bazahorana] n’Umwami iteka ryose (1 Abatesalonike 4:17). Abari muri
Kristo ni bo bonyine bazashyirwamo (1 Abatesalonike 4:16). Abera bo mu
Isezerano rya Kera n’abazarokoka mu gihe c’amakuba akomeye bazozuka mu
ntangiriro y’igihe ca Mesiya (Yesaya 26:19; Daniyeli 12:2). Iduzwa rizoba mu
kanya gato, mu kanya nk’ako guhumvya, ico gihe imibiri yacu, ubu ifite intege
nke kandi irwaye, urupfu no kubora izaba itabora, ikomeye, kandi idapfa (1
Abikorinto 15:52-54). Imibiri yacu, ubu ikwiriye kubaho ku isi yavumwe, izaba
ikwiriye ubugingo buhoraho mu bwiza bw’Ijuru imbere y’Imana yacu yera.
B. IGIHE C'AMAGOGWA AKOMEYE
Nyuma yo kuzamurwa kw'Itorero, hazatangira igihe cy'imyaka irindwi cyitwa
Imibabaro Ikomeye (Daniyeli 9:27; Matayo 24:21). Kizaba igihe c'intambara,
gusenya, n'ibyago bivuye mu maboko y'Imana n'abantu nk'uko isi itigeze ibibona,
kuko Imana yabikiye iki gihe giteye ubwoba cy'urubanza abamwanze (2
Abatesalonike 2:8-13). Buri wese mu bagize itorero nta kurobanura, azaba ari
mu mutekano hamwe na Kristo mu Ijuru (1 Abatesalonike 1:10; 5:2-9;
Ibyahishuwe 3:10) aho buri mutagatifu azahabwa ingororano ku bw'umurimo we
wo ku isi kuri Yo (Abaroma 14:10-12; 1 Abikorinto 3:11-15; 2 Abakorinto 5:10);
kandi itorero, Umugeni wa Kristo, rizashingirwa na We (Ivyahishuwe 19:6-8).
Kw’isi, Antikristo, umuntu wiyeguriye ubushake bwa Satani, azahaguruka mu
mwanya w'icyubahiro mu mahanga (2 Abatesalonike 2:1-3); Kandi Isirayeli,
kubera ubwoba bw’uko amahanga ayirwanya azayirimbura, izasinya
amasezerano y’imyaka irindwi yo kuyirinda, ibyo bikaba bizagaragaza intangiriro
y’umubabaro ukomeye. Nyuma y’imyaka itatu n’igice, Antikristo azaca
amasezerano, yicare mu rusengero rwera i Yerusalemu, yiyamamaze ko ari
Imana, asabe Abayahudi gusengwa, kandi ateranye ingabo z’isi yose kugira ngo
zibarimbure (Daniyeli 9:27; Matayo 24:15-16; 2 Abatesalonike 2:3-4;
Ibyahishuwe 11:1-2; Ibyahishuwe 12:13-15).
Imana izasohoza intego eshatu zikomeye mu gihe cy’amakuba:
1. Izaca intege ukwinangira kwa Isirayeli mu kwanga Mesiya kugira ngo
Abayahudi bose bazaba bariho mu mpera z’imyaka irindwi bazakizwe. (Yesaya
28:14-22; Ezekiyeli 20:33-38; Zekariya 13:1; Matayo 23:39)
2. Azazana imbaga y’abantu bo mu mahanga yo ku isi mu kwizera gukiza.
(Ibyahishuwe 7:1-4, 9-17)
3. Azarimbura isi mbi n'abanze kwakira Kristo nk'Umukiza bose. (Yesaya 13:9;
24:19-20; Zekariya 12:2-9; Ibyahishuwe 17:1; 18:2; 19:2)
Igihe Isirayeli izakizwa, Mesiya azagaruka ku Isi ari kumwe n'itorero mu murongo
we (Abaroma 11:26-27; Yuda 1:14-15), atsinde abanzi ba Isirayeli (Ibyahishuwe
19:11-21), abohe Satani imyaka igihumbi, kandi ashyireho Ubwami bwe
bw'imyaka igihumbi ku Isi (Ibyahishuwe 20:1-3,5,7).
C. IGIHE CA MESIYA CANKE IGIHE C’ICIKIMPUMBI
Umuntu n'ubutegetsi bwe budafite Imana byateje isi yose irimbuka rikomeye
n'umubabaro utagira uko ungana ku bantu bose. Umwami azategeka Isi ubu ari
ku ntebe ye i Yerusalemu, kandi ibintu bizaba bitandukanye. (Zaburi 2:6-8;
Yesaya 9:6-7; Luka 1:30-33)
Imana izazura abera bose bo mu Isezerano rya Kera n'abahowe Imana mu bihe
by'amakuba (Yesaya 26:19; Daniyeli 12:2) kandi ihindure isi yacu ibe nziza
cyane (Yesaya 2:4; 11:6-9; 35:1-2; 65:17,20); kandi ibirori by'ubukwe
bw'Umwana w'Intama n'itorero, umugeni we, bizatangira (Ivyahishuwe 19:9).
Itorero ryagarutse n'abera bazutse bazategekana na Mesiya ku Isi (Ivyahishuwe
20:4), Umwami Dawidi azategeka Isirayeli, kandi intumwa cumi n'ebyiri
zizategeka imiryango cumi n'ibiri ya Isirayeli (Ezekiyeli 34:23-24; Yeremiya 30:9;
Matayo 19:28; Luka 22:28-30). Imigisha yose yo ku isi yasezeranijwe Isirayeli
izasohozwa. Imana izakoranya Abisirayeli bose bo mu mahanga yose ibasubize
mu Gihugu cyabo cy'isezerano aho bazaba mu mahoro menshi n'ibyishimo,
kandi Isirayeli izaba ingenzi mu mahanga yose (Gutegeka kwa Kabiri 15:6;
28:1,13; 30:5; Yesaya 11:11-12; 61:6; Mariko 13:27).
Abisirayeli bose bavukiye mu Bwami bazakizwa (Yesaya 44:5; 45:17; Yeremiya
24:7; 31:33-34; 50:19-20; Ezekiyeli 11:19-20; 36:25-27), Isirayeli izaba umuraba
wa mbere w’abakozi ba Mesiya ku isi (Zekariya 8:20-23), kandi we n’itorero
bazaba abatambyi b’Imana ku batuye mu Bwami (Kuva 19:6; 1 Petero 2:9;
Ivyahishuwe 1:6; 5:10). Abanyamahanga b’Intama, batanze ubuhungiro
n’ibitunga Abisirayeli batotezwaga mu gihe cy’amakuba, bazakizwa binjire mu
Bwami (Matayo 25:31-40). Abanyamahanga bose bavukiye mu Bwami
bazashobora kubona agakiza (Yesaya 65:20); kandi amahanga yose yo ku Isi
(Zekariya 14: 17-19) n'abakijijwe bo mu bihe byose bazaramya Umwami mu
Rusengero rushya rwubatswe mu Murwa Wera i Yerusalemu (Yesaya 2: 2-4;
Ezekiyeli 40: 1-46: 24).
D. URUBANZA RW'ITEKA
Abamarayika bose bera bazaguma imbere y'Imana iteka ryose (Abaheburayo
12:22). Sekibi n'abamarayika be bazajugunywa mu Nyanja y'umuriro izashya
iteka ryose (Matayo 25:41; Ivyahishuwe 19:11-21; 20:1-2,10). Ku byerekeye
inyokomuntu, abantu bagenewe gupfa rimwe hanyuma hakaza urubanza
(Abaheburayo 9:27). Nta kwisubiraho mu buzima bushya. Nta karma kugeza
igihe ubuziranenge buzaba bugezweho. Ni nde ushobora kubugeraho? Agakiza
k'abakijijwe kari mu butungane bwa Mesiya: ubutungane bwe n'ukwera kwe biba
ibyacu iyo twizeye igitambo ciwe ku bw'ibyaha byacu (1 Abikorinto 1:30).
Abakijijwe bo mu bihe byose bazamarana n'Imana iteka ryose mu Ijuru (Yohana
3:16), ariko abatarakizwa bazacirwa urubanza ku iherezo ry'imyaka igihumbi ku
ntebe y'ubwami yera kugira ngo hamenyekane urwego rw'igihano cy'iteka mu
Nyanja y'umuriro (Daniyeli 12:2; Ibyahishuwe 19:20; 20:5,10-15).
E. IBIHE VY'ITEKA
Nyuma y’urubanza rw’abanyavyaha, Imana izorema ijuru risha n’isi nsha: kuko
ijuru rya mbere n’isi ya mbere byari byashize (Ibyahishuwe 21:1); kandi
abamarayika bose bera n’abera bo mu bihe byose bazaba mu maso ya Data,
Umwana n’Umwuka Wera muri Yerusalemu Nshya, izamanuka iva mu ijuru
iruhukire ku Isi nshya (Abaheburayo 12:22-23; Ibyahishuwe 21:1-22:5).
AMANOTA Y'IMPERUKA
1. Mu gitekerezo cy'uyu mwanditsi, igitabo cyiza cyane kivuga ku bintu bizaza ni igitabo cyitwa
The Footsteps of the Messiah, cyanditswe na Dr. Arnold G. Fruchtenbaum, umujyanama wanjye
muri Word, kiboneka mu nyandiko no mu buryo butandukanye bw'ikoranabuhanga kuri
www.Ariel.org, cyangwa Ariel Ministries, P.O. Box 792507, San Antonio, TX 78279-2509, muri
Amerika.
2. Herbert Nilsson, Dr., Kaminuza ya Lund, muri Suwede. Byasubiwemo mu gitabo Impamvu
Twemera Irema: Igice cya III - Inyandiko y'Ibisigazwa by'Amatongo," Winkey Pratney (Icapiro
ryiza cyane, Last Days Ministries, Lindale, TX., 1984), p. 1.
3. Charles Ryrie, Dr. Basic Theology (Chicago: Moody Press, 1981), 41.
4. Jamieson, Fausset na Brown, Commentary on the Whole Bible, kuri 1 Yohana 4:8.
5. Chafer, Dr. Louis Sperry. Systematic Theology, Umubumbe wa 1, 245.
6. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Radio Manuscript #63: Ubumana bwa Mesiya. San Antonio: Ariel
Ministries Press. P. 12).
7. Ryrie, Dr. Charles Caldwell. Bibiliya yo Kwiga ya Ryrie. Chicago: Moody, 1978.
8. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Radio Manuscript # 186, "Iminsi irindwi yo Kurema," San Antonio:
Ariel Itangazamakuru rya Ministries. Pp. 14-15. 9. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Inyigisho ya
Bibiliya ya Mesiya 106: Itorero ry'ibanze, p. 5. San Antonio: Ariel Ministries Press.A Handbook of
Bible Doctrine.
* Contact: Pastor Augustin Omana
Pentecostal Jesus Christ is the Answer Church
https://pjcac.org/?m=2_0/0/3_0#
Maramvya, 14 AV N° 30
Bujumbura, Burundi
Call/wtsp: +25768207735
Email: [email protected]
© Norman Manzon 2010, updated 2024, USA. All rights reserved.