~ IGITABO C'INYIGISHO ZA BIBILIYA ~
A Handbook Of Bible Doctrine

na Norman Manzon

Translated by Pastor Augustin Omana *

 

 

IBIRIMWO 

INTANGAMARARA
I. IMICO YA BIBILIYA

II. IMICO Y'IMANA

A. IMANA DATA

B. IMANA MWANA

C. IMANA MPWEMU YERA

D. UBURINGANIRE BWA BANTU BATATU

E. UBUTATU BW'IMANA CANKE UBUTATU BUTAGATIFU

III. ABAMARAYIKA

IV. SATANI N'ABADAYIMONI

V. INTAMBARA Y'ABAKRISTO YO KURWANYA SATANI

VI. IMICO Y'UBWOKO BW'ABANTU

VII. ICAHA

VIII. AGAKIZA

IX. ISIRAYELI

X. ITORERO

A. ISHENGERO RYA SIYONSE

B. ISHENGERO RYO MU GIHE C'AHANTU

C. UMURWI W’ABATUMWA

XI. INYANDIKO Y'AHAZOZA

A. IZUKA

B. IGIHE C'AMAGORWA AKOMEYE

C. IGIHE CA MESIYA CANKE C'IKINYENJANA

D. URUBANZA RW'ITEKA

E. IBIHE BY'ITEKAINKURU Z'IMPAMVU

AMANOTA Y'IMPERUKA

 

INTANGAMARARA

 

Ncuti yanje,

Ni amahirwe yanje akomeye kuguha aka gatabo gato kugira ngo wiyumvire

witonze. Ibiri hano ni incamake ngufi y'ingingo zikomeye zivuye ku mpapuro

zingana ijana n'ibitabo biboneka ku rubuga rwanje, www.BibleStudyProject.org.

Ndiyumvira ko uzosanga ibiri hano bitanga urufatiro rukuru rukomeye rwa

Bibiliya n'urufatiro rwiza rw'ivyiyumviro n'imibereho ya gikristo. Imana ibishatse,

inyongera kuri iki Gitabo c’inyigisho zishobora gukorwa zizoba ziyongera ku

ingingo zikomeye zitari hano, nko kubaka rukristo, gusenga, impano zo mu

mwuka no gukiza indwara.

Inyigisho zitangwa mu buryo bwumvikana. Dutangurana na kamere yihariye ya

Bibiliya aho tubona ihishurirwa ry’Imana mu majambo ridashobora kuboneka

mw’isi isanzwe. Hanyuma dukomeza ku kuri kwahishuwe muri Bibiliya duhereye 

kuri kamere y’Imana, yahozeho kuva kera rwose kandi yasohoye Bibiliya biciye

mu amaboko y'abantu. Hanyuma turaba ica mbere mu vyo yaremye,

abamarayika, hanyuma tukaraba abo bamarayika bamwigometseko: Satani

n'abadayimoni biwe. Hanyuma tugakomeza turaba kamere y'umuntu, hanyuma

tukaraba icaha n'agakiza. Hanyuma turaba Isirayeli, iryo hanga Imana yatoranije

kugira ngo igeze Ijambo ryayo na Mesiya kw’isi; hanyuma ishengero; hanyuma,

igishushanyo mbonera c'ejo hazoza h'irema, abamarayika n'abantu. Ndasaba mu

cubahiro ko inyigisho zisomwa uko zikurikirana kuko ingingo imwe ishiraho

urufatiro rukurikira.

Kubera ko Bibiliya ari yo ifise ububasha bwa nyuma - ntabwo ari umwigisha -

natanze imirongo y’Ivyanditswe ihagarariye hafi ya buri ngingo navuze.

Isengesho ryanje ryicishije bugufi ni uko wakurikiza urugero rw’Abayahudi

b’abanyacubahiro b’i Beroya bumvise ubutumwa bwa Pawulo na Sila hanyuma

bagasuzuma Ivyanditswe buri munsi kugira ngo barabe nimba ivyo bintu ari

ukuri. (Ivyakozwe n'Intumwa 17:10-11). Muri urwo rwego, ngomba gutanga

imburi, cane cane mu bijanye n'ubuhanuzi bwerekeye ahazoza: Bimwe mu bice

mvugaho ntibishobora kumvikana neza hatabayeho ibindi biganiro. Ikibabaje ni

uko ubushobozi bwanjye bwo gukomeza ibiganiro nk'ibi muri aka gatabo gato ari

buke cane. Bityo rero, ndakugira inama yo kwiga ivyo ushobora kwiga muri ibi

bice; kandi aho bitaguhamya ibyo mvuga, fata gusa ivyo mvuga nk'umwanzuro

nagezeho nyuma yo kwiga vyinshi.1


Ni ngombwa kumenya ko igice kinini ca Bibiliya kidashobora kwitabwaho m
nyigisho iyo ari yo yose nk'iyi. Kubwibyo, nubwo inyigo nk'izi zaba ingirakamaro,
nta muntu ugomba kwirengagiza gusoma Bibiliya ubwayo kuva ku ntangiriro
kugeza ku iherezo, cane cyane Isezerano Rishasha.

 

Amaherezo, kwiga Bibiliya ubwavyo si intego. Intego yayo ni ukutwigisha Imana

n'inzira zayo kugira ngo twinjire mu kuyisenga cane no kuyikorera mu buryo

bwera kandi bunoze. Bityo rero, nimuco twiyemeze kuba abanyeshuri b'Ijambo

ry'Imana mu buzima bwacu bwose, maze twinjire muri ubwo buryo bwo kuramya

no kwiyegurira Imana bukwiriye uwo yatanze Umwana wiwe kugira ngo yigure

abanyavyaha nkatwe akoresheje amaraso yiwe atagira icaha.

Imigisha kuri wewe mu gihe wiyumvira kandi ukagendera mu Ijambo ry'Imana.

Umumukozi wawe akaba n'umukozi mugenzi wawe mu Mwami wacu,

Norman Manzon

 

I. IMICO YA BIBILIYA

 

Bibiliya yanditswe mu gihe c'imyaka 1600 mu ndimi zitatu zitandukanye

n'abagabo bagera kuri mirongo ine batandukanye bakoraga nibura imirimo cumi

n'umwe itandukanye, kuva ku bami kugeza ku barimyi mu bihugu bitandatu

 bigizwe n'imigabane itatu. Hari ibitabo vyinshi vyo kwegeranya kw’isi, ariko

Bibiliya si ukwegeranya gusa. Ni igitabo kimwe cuzuyemo ibitabo mirongo

itandatu na bitandatu bihujwe kugira ngo bibe igitabo kimwe gihuje

insanganyamatsiko n'inkuru nta kuvuguruzanya. Nta gushidikanya ko nubwo

yanditswe n'abantu, Bibiliya yashoboraga kuba yaranditswe gusa binyuze mu

guhishurirwa, guhumekwa no kugenzurwa n'Imana.

Muri 2 Timoteyo 3:16 tubwirwa ko Ivyanditswe vyera byose vyahumetswe

n'Imana. Ijambo ry'Ikigiriki ryahinduwemo guhumekwa n'Imana ni Theopneustos,

risobanura "guhumekwa n'Imana," kandi rishimangira umwuka w'Imana.

Guhumekwa rero, mu vy'ukuri ni umwuka w'Imana. Imana "yahumekeye" Bibiliya

biciye mu banditsi b'abantu.

Iyi mirongo igaragara gusa mu mirongo itatu n'ine mbere y'impera y'igitabo

c'Ivyahishuwe, igitabo ca nyuma ca Bibiliya: Ndemeza buri wese wumva

amajambo y'ubuhanuzi bw'iki gitabo: Nihagira umuntu yongerako, Imana

izomwongerera ivyago vyanditswe muri iki gitabo; kandi nihagira umuntu

ukuramwo ku majambo y'ubuhanuzi bw'iki gitabo, Imana izomwongereza ku

mugabane wiwe ku giti c'ubugingo no ku murwa wera, vyanditswe muri iki gitabo

(Ivyahishuwe 22: 18-19).

Imburi zikomeye Yohani yatanze ku birabana no guhindura igitabo zigaragaza

neza ko ari Ijambo ry'Imana; kandi kubera ko Ivyahishuwe bivuga ku buhanuzi

amajana bwo mu Isezerano rya Kera ndetse no ku nyigisho n'ubuhanuzi

bw'ingenzi byo mu Isezerano Rishyasha, biragaragara ko Bibiliya yose ari Ijambo

ry'Imana kandi ko imburi za Yohani ku birabana no guhindura igitabo nayo

ibivugako. Bityo, imburi za Yohani yuzuza ibitabo mirongo itandatu na bitandatu

vya Bibiliya nk'ihishurirwa rya nyuma ry'Imana ku muntu kugeza igihe Umwami

w'Abami n'Umwami w'Abatware ubwiwe azohishurirwa mu buryo bw'igihe kirekire

ubwo azoba agarutse.

Ibitero vyinshi vyagabwe kuri Bibiliya. Ariko, abanyamategeko bayisomye kugira

ngo bayiboneko amakosa, kandi barayizera! Aho Bibiliya ivuga ku ngingo

z'amateka, abahinga mu vy'amateka n'abihanga mu vyataburuwe mu matongo

basanze ari ukuri gutangaje. Aho ivuga ku ngingo z’ubuhinga vyagaragaye ko

ari ukuri, ndetse no mu ryo ivuga ku inkomoko y'isanzure n'ubuzima. Umva ivyo

uyu muhinga mu vy’ubuhinga yavuze nyuma y'ubuzima bwiwe bwose:

"Uko twibajije ku murwi ukomeye w’ivyamera vya kera, dusanga aho ngaho mu

bihe runaka vyose bibaho icarimwe kandi mu buryo butangaje, mu buryo bwavyo

bwose butangaje. Impinduka iyo ari yo yose ibura rwose. Ibi vyose bihabanye

cane n'inyigisho y'ubwihindurize nk'uko umuntu yavyibwira. . . . Ubushakashatsi

bwanje bwose bwatumye habaho kuvuguruzanya gutangaje . . . ni yo mpamvu

inyigisho y'ubwihindurize igomba gutereranwa burundu. . . . Ni imbogamizi

ikomeye ku bushakashatsi bw'ibinyabuzima. Kugerageza kwanje kwerekana

ubwihindurize n'igerageza ryakozwe mu gihe cy'imyaka irenga 40

vyarananiranye burundu."2

Bibiliya ni iyo kwizerwa: Mu ntangiriro, Imana yaremye ijuru n'isi (Itangiriro 1:1).

Hanyuma Uwiteka Imana irema umuntu mu mukungugu wo mu butaka,

imuhumekera mu mazuru umwuka w'ubugingo (Itanguriro 2:7).

Nta gitabo cyashyigikiye urukundo nk'uko Bibiliya yabivuze. Iravuga iti: “Ukunde

mugenzi wawe nk'uko wikunda” (Abalewi 19:18; Matayo 22:39) ndetse inakunda

abanzi bawe, kandi usengere ababatoteza (Matayo 5:44). Yakomeje ubwiza

n'umugisha w'ishyingiranwa n'umuryango, kandi yamaganye ibintu byose

byabangamira iyi mibanire myiza cyane y'abantu. Yakwirakwije isi yose nk'inkubi

y'umuyaga mu guteza imbere kubaha abagore, ababyeyi, abageze mu zabukuru,

abana, abataravuka, abakene, abababaye ku mubiri, n'abanyamahanga. Nta

gushidikanya ko ari Ijambo ry'urukundo ry'Imana y'urukundo ku bantu yifuza

gukiza no kubaha umugisha mu buryo bwose.

 

II. IMICO Y'IMANA

 

Imana ni Yo ubwayo: Kubaho kwayo ntiguterwa n'ikindi kiremwa icari co cose.

(Itangiriro 1:1)

Imana ni Umuntu nyakuri, ntabwo ari umuntu afise umubiri nkanje nawe, ahubwo

ni Umuntu w'Umwuka (Yohana 4:24). S’inguvu gusa nubwo ikoresha inguvu;

kandi si ikintu cose gishingiye ku Mana kandi ni ubumwe bw'ibiriho vyose.

Bikunze gufatwa nk'aho hari ibintu bitatu bikomeye ku muntu, kandi Imana ibifise

vyose:

1. Ubwenge: ubushobozi bwo kwiyumvira, kwiyumvira no gutegura. (Yesaya

1:18)

2. Akarangamutima: ubushobozi bwo kumva ukoresheje umwuka wawe. (Kuva

4:14; Abefeso 4:30)

3. Ubushake: ubushobozi bwo guhitamwo inzira y'ibikorwa. (Itangiriro 1:3)

Imana ni Ubutatu. Ni Imana imwe ibaho nk'ibiremwa bitatu by'Imana bihoraho:

Data, Umwana n'Umwuka Wera. (Matayo 28:19)

Imana ntigira iherezo: Ntirekurwa, ntishirwa mu mupaka canke ngo igere ku

buryo ubwo aribwo bwose ku bijyanye no kubaho kwayo n'ikintu ico ari co cose

gifatika, inguvu, ubugingo, umwuka, ivyuyumviro, akarangamutima, ahantu,

canke ikindi kintu canke ikintu icari co cose mw’isi idasanzwe canke isanzwe. (1

Abami 8:27)

Imana ihoraho: Ibaho nta nkomyi cyangwa imipaka mu bihe byashize, iby'ubu

n'ibizaza. (Kuvayo 3:14; Gusubira muvyagezwe 33:27; Zaburi 90:2)

 

Imana ibaho hose. "Imana ibaho hose n'ubugingo bwayo bwose igihe cose." 3

Mu gihe ubuziraherezo buvuga aho Imana ibaho mu buryo bw'imipaka,

ubuziraherezo buvuga aho ibaho mu buryo bw'ingano. (Zaburi 139:7-10).

Imana ishobora vyose: Ifise inguvu zitagira akagero kandi ishoboye gukora ibintu

vyose biri mu mbibi za kamere yayo. Ariko, nta bushobozi ifite ku kintu ico ari cyo

cyose gitandukanye na kamere yayo. Urugero, ntabwo ishobora kureka kuba

Imana (Zaburi 90:2); ntabwo igeragerezwa n'ibishuko vy'icyaha (Yakobo 1:13);

ntabwo ishobora kurenga ku isezerano cyangwa ngo ihindukire ku ijambo ryayo

(Kubara 23:19; 2 Timoteyo 2:13); ntabwo ishobora kubesha (Guharura 23:19;

Abaheburayo 6:18; Tito 1:2).

Imana izi vyose: Izi neza ubumenyi bwose bw'ibintu vyose vy'ukuri n'ibishoboka

kuva ku bito cyane kugeza ku bitagira akagero mu bwami bwose igihe cyose.

(Zaburi 139:16; Ivyakozwe n'Intumwa 15:18; Abaheburayo 4:13)

Imana iratunganye: yuzuye kandi nta nenge ifise. (Matayo 5:48)

Imana ni urukundo (1 Yohana 4:8,16): “Imana ni urukundo rw’ibanze kandi

rw’ibanze.”4 Kubwivyo, icifuzo cayo c’iteka ryose ni ugutanga umugisha.

(Yohana 3:16; 15:13; 1 Yohani 4:10)

Imana ni umuco (1 Yohana 1:5): Muri kamere yayo, Imana ni yo soko y’umuco

wose wo mu mpwemu.

Imana ntihinduka: Ihoraho iteka ryose muri kamere n'uburyo umwuka wayo,

imico yayo, amabwiriza yayo, amasezerano yayo, n'ibindi byose bifitanye isano

n'ubumuntu bwayo. (Malaki 3:6; Yakobo 1:17)

Imana ni Umuremyi w'ibintu vyose. 'Umuremyi' si imwe mu mico y'Imana,

ahubwo ni imwe mu mazina yayo. Irema ibintu vyose ishoboka kubera imico

yayo. Ntabwo isa n'ivyaremwe, ahubwo itandukanye na vyo. Hariho Umuremyi

n'ibiremwa. Imana ni Umuremyi. Yabayeho mbere y'ibindi vyose, hanyuma irema

ibindi vyose. (Itanguriro 1:1; Abakolosayi 1:16)

Uru rutonde ntirukwiye gufatwa nk'urwuzuye: Uwiteka Mana yanjye, ibitangaza

wakoze ni byinshi, n'ibyo utekereza kuri twe, nta wabigereranya nawe. Iyo nza

kubitangaza no kubivugaho, byaba byinshi cyane ku buryo bitabarika. (Zaburi

40:5)

 

A. IMANA DATA

 

Umuntu wa mbere w’Imana ni Data.

Data ni Imana. Abagalatiya 1:3: Ubuntu n'amahoro biva ku Mana Data no ku

Mwami wacu Yesu Kristo.

 

Data yagize uruhara mu kurema: 1 Abikorinto 8:6: hariho Imana imwe rudende,

Data, ari na yo yaremwe na vyose, natwe tukabaho ku bw'Imana. Yakobo 1:17:

Ivyiza vyose n'impano yose itunganye biva mu ijuru, bimanuka biva kuri Se

w'imico [yo mw’ijuru], udahinduka canke ngo ahinduke igijuju.

Data ni Umuntu: Afise ubwenge, akarangamutima, n'ubushake. Yohani 3:16:

Kuko Imana yakunze isi cane, vyatumye itanga Umwana wayo w'ikinege, kugira

ngo umwizera wese ntapfr rubi, ahubwo agire ubuzima buhoraho. Gutegura

umugambi wo guhaza ubutungane no gucungura abantu icarimwe bisaba

ubwenge. Urukundo akunda isi rugaragaza ko afise akarangamutima. Kuba

yaratanze Umwana wiwe w'ikinege kugira ngo akize abanyabyaha bigaragaza ko

afise ubushake bw'icuma.

Ivyanditswe vyera bigaragaza Ubuvyeyi bw'Imana mu buryo butandatu:

1. Imana ni Se w'Umwami Yesu Kristo.

Nzovuga iteka ry’Uwiteka: Yarambwiye ati 'Uri Umwana wanje, uyu munsi

ndakuvyaye' (Zaburi 2:7). Muri Yohana 5:26 hagaragaza Zaburi 2:7: Kuko nk'uko

Data afise ubugingo muri we, ni ko yahaye Umwana wiwe kugira ngo abe

ubugingo muri we. Dr. Louis Sperry Chafer yaranditse ati: “Ibi ntabwo bivuga ku

buzima bw'umuntu, butangurira ku rubyaro rw'abantu, ahubwo bivuga ku buzima

Imana iriho, kuva iteka ryose kugeza iteka ryose.”5 “Umunsi” umwe mu bihe

vy'iteka ryose, Imana yahaye Umwana ubumana.

 

Kuvyara ntibisobanura ko Imana yaremye Umwana mu bihe vyashize, kandi

ntibivuze ko Yesu yavutse ari umuntu. Abanyatewolojiya muri rusangi bemeranya

ko kuvyara, mu gihe havugwa Umwana, bivuze ko ari umwihariko. Nta

gushidikanya ko ari umwihariko mu biharuro vyiwe na Se wo mw’ijuru. Bamwe

mu bahinga mu vya tewolojiya bemeza ko Data arema Umwana iteka ryose. Uko

vyogenda kose, Umwana nta gushidikanya ko ari umwihariko mu biharuro vyiwe

n'Imana kandi yera rwose. Igitekerezo cy'uko Umwana yavutse kiboneka no muri

Yohana 1:18, 3:16, na 1 Yohana 4:9.

2. Imana ni Se w'ibiremwa, nk'uko bigaragara haruguru mu 1 Abakorinto 8:6 na

Yakobo 1:17. Ni we rero igenga isanzure ryabyo. Yobu 9:5-7: [A]kuraho imisozi

[kandi]. . . anyiganyiza isi ikayikura ahantu hayo. . . [A]vugana n'izuba ntirirase,

kandi agafunga inyenyeri.

3. Imana ni Se w'abamarayika kubera ko yabaremye (Abakolosayi 1:16). Biswe

abana b'Imana mu Itanguriro 6:2, na Yobu 1:6, 2:1 na 38:7.

4. Imana ni Se w'umuryango w'abantu kubera ko yayiremye. (Itanguriro 2:7;

Ivyakozwe n'Intumwa 17:9,26-29; Abanyefeso 3:14-15; Abaheburayo 12:9).

 

5. Imana ni Se w'Abisirayeli mu buryo bw'uko yayitoranije ikamukuza kugira ngo

ibe ubwoko bwihariye. (Kuva 4:22; Gusubira muvyagezwe 7:6; 32:6; Yesaya

64:8; Hoseya 11:1; Malaki 1:6)

6. Imana ni Se w'abizera Umwana wayo bose. (Matayo 5:45; 6:6-15; Yohana

1:12; Abaroma 8:14-16; 1 Yohana 3:1.)

Umurimo wihariye w’Imana Data mu Banyabutatu b’Imana ushobora kuvugwa

muri ubu buryo bukurikira:

1. Arema Umwana w’iteka iteka ryose (Yohana 5:26).

2. Ashaka guha umugisha Umwana wiwe. (Zaburi 2:7-8)

3. Yereka Umwana ico We, Umwana, agomba gukora, kandi akamuha ububasha

bwo kugikora, birimwo ivyo Umwana yakoze vyose, akora, kandi azokora vyose.

(Yohani 5:19-20,22,36)

4. Ni we yashinze amategeko y’ibintu vyose ashaka ko bibaho. (Zaburi 2:5-7)

5. Atoranya canke agatoranya abazokizwa muri Mesiya, (Abanyafeso 1:3-6),

ariko adakuraho ubushake bw’umuntu.

6. Nk'Umuvyeyi w'umuryango w'abantu, yawuhaye ivyo ukeneye mu buryo

bw'umwuka atanga Umwana wiwe kubera ivyaha vyabo no mu gutanga impano

y'agakiza buri gihe (Yohana 3:16; 2 Abakorinto 5:19-20; 2 Petero 3:9). Abaha

ivyo bakeneye mu buryo bw'umubiri (Ivyakozwe n'Intumwa 14:17), nubwo

abahana iyo bibaye ngombwa kugira ngo abatere intege yo kumusanga

(Ezekiyeli 38:16).

7. Nk'Umuvyeyi wabo biciye mu kwizera Umwana wiwe, abaha ivyo bakeneye

mu buryo bw'umubiri (Matayo 6:25-33) kandi ahora akora vyose bikenewe kugira

ngo abakuze mu buryo bw'umwuka mu buryo bwose (Abaheburayo 12:6-7;

Abafilipi 1:6).

 

B. IMANA UMWANA

Umuntu wa kabiri w’Imana ni Imana Umwana.

Umwana w’Imana. Yohani 1:3: vyose vyaremwe na We, kandi nta kintu na

kimwe cyabayeho kitari We. (Nanone, Abakolosayi 1:16.) Abakolosayi 1:16

igaragaza kandi ibintu bibiri biranga umwana w’Imana, ari vyo ubwenge

n’ubushake, na mbere yuko avuka kuri Mariya. Akarangamutima, ari yo mico ya

gatatu y’umuntu, agaragazwa n’Umwana yavutse mbere yo kuvuka muri Zaburi

40:8, aho abwira Se ati: “Nishimiye gukora ivyo ushaka", Mana yanjje, no ku

Mwana wavutse: Yesu yararize (Yohana 11:35).

Umuntu wa kabiri ni Umwana w’Imana kuva kera cyane, nk’uko bivugwa muri

Zaburi 40:8, Yohana 3:13 n’ahandi. Imana Data ntiyabyaye Yesu, umwana wa

Mariya (Yesaya 7:14). Umwuka Wera yatwikiriye Mariya maze atuma igi ryo mu 

nda ye rikura (Luka 1:31,34-35), maze Umwana w'iteka avuka mu mubiri

w'umuntu (Yesaya 9:6).

Ubwo Umwana yigira umuntu, yongereye ku bumana bwe n'ubumuntu bwe

umwuka wuzuye w'umuntu n'umubiri wuzuye w'umuntu; nyamara, ntiyigeze

ahagarika kuba Imana byuzuye, ndetse no mu mubiri (Abakolosayi 2:9).

Yakomeje kuba umwe mu Butatu bw'Imana na Se n'Umwuka Wera, kandi

ntiyigeze ahagarika kuba iteka ryose, kuba hose, kumenya vyose no kuba mu

buryo bwose.

Umuntu Yesu nta kamere y'icaha yari afise nk'abandi bantu bose (Luka 1:35),

kandi nta caha yari afise mu vyiyumviro, mu majambo no mu bikorwa (Yohani

8:46). Yapfiriye mu mubiri kubera ivyaha vyacu (Yohani 19:31-31), yarahambwe,

arazurwa mu mubiri w'abapfuye (Yohani 20:25-28), maze aduzwa mu mubiri

w'icubahiro kwa Se wo mw’ijuru (Mariko 16:19; 1 Abikorinto 15:4,42-44).

Igikorwa nyamukuru c’Umwana w’Imana mu bantu batatu batatu b'Imana

ishobora gusobanurwa muri ubu buryo bukurikira:

1. Ni Umuherezi wa Se wo mw’ijuru. (Yesaya 42:1; 53:11)

2. Arongora igikorwa c'Umwuka Wera ku bigishwa biwe. (Yohani 16:13-15)

3. Ni we Mana wenyene wahindutse umuntu. (Luka 1:35)

4. Ni we Mucunguzi w'abantu, akoresha ubutungane bw'Imana ku bw'ivyaha

vy'abantu akoresheje amaraso yiwe bwite. (Abagalatiya 3:13; 1 Petero 1:18-19)

5. Ni we mutwe w'ishengero (Abefeso 5:23)

6. Ubu arimwo gusabira abera imbere y'intebe y'Imana. (Abaheburayo 7:24-25)

6. Azoba Umwami w'Isi yose mu gihe c'Ubwami bw'Imyaka Igihumbi. (Zaburi 2:1-

6)

7. Ni Umucamanza w’Imana (Yohani 5:22) azocira imanza abera ku ntebe

y’imanza ya Kristo (2 Abikorinto 5:10), amahanga y’intama n’impene kw’iherezo

ry’igihe c’amakuba (Matayo 25:31-46), n’abanyabyaha bapfuye ku ntebe nini

yera y’ubwami (Ivyahishuwe 20:10-15).

 

C. IMANA NA MPWEMU YERA

 

Umuntu wa gatatu w’Imana ni Mpwemu yera.

Mpwemu Yera ni Imana. Yakoze mu kurema (Itanguriro 1:2) kandi yakoresheje

uburenganzira bw’Imana mu vyakozwe n’Intumwa 13:2.

Mpwemu Yera ni Umuntu, ufite ubwenge, amarangamutima

n’ubushake.Ubwenge: Abaroma 8:26: Mpwemu ubwiwe ni we udusabira mu

kuniha kudashobora kuvugwa. Gusaba gusaba ubwenge bisaba

ubwenge. Akarangamutima: Abanyafeso 4:30: Kandi ntimugatere agahinda

Mpwemu yera w'Imana.Ubushake: Agaba impano z'umwuka mu bizera, zisaba 

ubushake: Ariko Umwuka umwe ni we ukora ivyo vyose, agabira buri wese

ukwayo nk'uko ashaka (1 Abikorinto 12:11).

Igikorwa nyamukuru ca Mpwemu mu bantu b’Imana ushobora kuvugwa muri ubu

buryo bukurikira:

1. Ni Umuherezi wa Data (Yohana 14:26) n’Umwana (Yohan 16:13-14).

2. Yemeza abatizera ko ari abanyavyaha, gukiranuka gushobora kuboneka muri

Mesiya, n’urubanza rw’iteka ku batizera. (Yohana16:8)

3. Agarura abizera, (Yohana 3:6-7) aba muri bo (Yohana14:16-17), abashiraho

ikimenyetso ciwe kugira ngo abakize agakiza kabo k’iteka (Abanyefeso 4:30),

ababatiza mu mubiri wa Mesiya (1 Abikorinto 12:13), abaha impano za mpwemu

(1 Abikorinto 12:7-8), abayobora (Abagalatiya 5:18), kandi abaha imbaraga zo

kubaho mu buzima bwera (Abaroma 8:14) mu kubwuzura na We iyo bemeye

gukora ivyo Umwami ashaka (Abanyefeso 5:18).

 

D. UBURINGANIRE BW'ABANTU BATATU

 

Nubwo Umwana ari umuherezi wa Data, kandi Mpemu akaba umuherezi wa

bombi, bose bafise imico yose y’Ubumuntu n’Ubumana nk’uko bivugwa muri

Matayo 28:19: Nuko mugende mwigishe amahanga yose, mubabatiza mu izina

rya Data wa twese n’iry’Umwana n’irya Mpemu yera

 

E. UBUMWE BW'UBUTATU CANKE UBUTATU BW'IMANA

 

Gusubira muvyagezwe 6:4 hagira hati, “Umva, Isirayeli: Yahweh [Yehova] Imana

yacu ni Yahweh umwe.” Ijambo ry’Igiheburayo risobanura umwe hano ni echad.

Mu bihe vyinshi, echad yerekeza ku kintu kimwe, nk’uko bigaragara mu

Itanguriro 10:25, izina ry’umwe ryari Pelegi; yamara hari aho echad yerekeza ku

kintu kimwe kigizwe n’ibice vyinshi, nk’uko bigaragara mu Itanguriro 2:24, bazoba

umubiri umwe. Mu 1 Abakorinto 6:16 hagaragaza ko echad mu Itangiriro 2:24

yerekeza ku kintu kimwe kigizwe n’ibice vyinshi: Canke ntimuzi ko uwo yifatanyije

n’indaya aba umubiri umwe? Kuko avuga ati: “Bombi bazaba umubiri umwe.”

Matayo 19:4-6 na Mariko 10:9 berekana kimwe mu bijanye n’isyingiranwa.

Menya rero ko umugabo n’umugore ari echad nubwo imico yabo bwite n’iya

mpemu igumaho burundu. Echad rero ishobora gukoreshwa mu gusobanura

igice c’abantu benshi bagumana imico yabo icarimwe.

None se ijambo echad mu Gutegeka kwa Kabiri 6:4 risobanura iki? Ese rivuga ko

Yehova ari igice cuzuye, canke igice cuzuye? Reka turabe izi ngingo:

1. Ivyanditswe bivuga ko Abantu batatu ari Imana, atari umwe gusa.

2. Yahweh ni izina ry'Abantu batatu barenze umwe. (Itanguriro 19:24; Zekariya

2:8-9)

3. Yachid ni ijambo ry'Igiheburayo rihora ryerekeza ku gice cuzuye. 

4. Aburahamu yari afise abahungu benshi; yamara mu Itanguriro 22:2, Mose

yakoresheje yachid, ntabwo ari echad, kugira ngo ashimangire ubumwe bwuzuye

bw'umuhungu wenyene wa Aburahamu, Isaka.

5. Mose yashoboraga gukoresha yachid muri Sh'ma kugira ngo agaragaze

ubumwe bwuzuye nta gushidikanya, ariko ntiyabikoze. Yakoresheje echad.

Ni ngombwa rero gufata umwanzuro ko Mose yahisemo echad aho guhitamo

yachid kugira ngo agaragaze igitekerezo c'ubumwe bwuzuye akurikije Yahweh

mu Gusubira mu vyagezwe 6:4.

Abo bantu batatu ni igice kimwe; ariko se ni iki gituma ubumwe bwabo

buhinduka? Muri Yohana 10:30, Yesu yaravuze ati, “Jewe na Data turi umwe.”

Dr. Arnold G. Fruchtenbaum yaranditse ati: “Uyu murongo wigisha ko Data

n'Umwana ari umwe mu buryo bw'ishingiro, ari na yo mpamvu y'ubumana

ubwayo.”6 Abasesenguzi batandukanye batanga ibitekerezo bisa kuri Yohana

14:10.

Mu kuvuga kuri Kristo mu 2 Abikorinto 3:4, Pawulo yanditse mu murongo wa 17

ati: “Kandi Umwami ni uwo Mpemu” Dr. Charles Ryrie avuga ko umurongo wa 17

ari “amajambo akomeye avuga ko Kristo na Mpemu Yera ari umwe mu buryo

bw'ishingiro.”7

Yohani 10:30 yerekana ko Data n'Umwana ari umwe mu buryo bw'ishingiro. 2

Abikorinto 3:17 igaragaza ko Umwana na Mpemu Yera ari umwe mu buryo

bw'ishingiro. Tubona rero ko ishingiro ry'ubumwe bw'abo bantu batatu b'Imana

ari uko bose ari umwe mu buryo bw'ishingiro.

Ni iyihe mico y'iyo mico? Yesu yaravuze ati, Imana ni Mpwemu (Yohana 4:24).

Ishingiro ry'Imana Data ni Mpwemu w'Imana. Mu 2 Abikorinto 3:17 hagira hati,

“Umwami ni we Mpwemu.” Ishingiro ry’Imana, Umwana, ni Mpwemu w’Imana.

Ishingiro rya Mpwemu Yera na ryo na Mpemu w’Imana, Mpwemu akaba izina

ryera ni inyito ihindura. Abantu batatu ni umwe, kandi ishingiro rya buri wese ni

Mpwemu w’Imana. Turabona rero ko ishingiro ry’Abantu batatu b’Imana ari

Mpwemu w’Imana. Dushobora gusobanura Ubutatu nk’Abantu batatu b’Imana

bagizwe n’Umwuka umwe w’Imana.

Indi ngingo: Umuntu umwe w’Imana ntabwo yigira ishusho y’undi. Ibi wenda

bigaragazwa neza na Luka 3:22: "Birumvikana ko hariho Abantu batatu batandukanye

hano: Umwana, wabatijwe; Umwuka; na Data, ijwi rye ryaturutse mu ijuru."

Umuntu umwe ntabwo yigira canke ngo agire ishusho y’undi.

III. ABAMARAYIKA

 

Imana, ari Umuntu utararemwe ugizwe n'Abantu batatu b'Imana, yaremye

ubwoko bubiri bw'abantu: ubwa mbere, abamarayika, hanyuma, abantu.

Tuzosuzuma ubwo bwoko bubiri bw'abantu mu buryo baremwemwo.

Tuzotangirira ku bamarayika.

Mu Bakolosayi 1:16 hatubwira ko Kristo yaremye abamarayika kugira ngo

bamukorere: Kuko muri We ariho byose byaremewe, ibyo mu ijuru no mu isi,

ibiboneka n'ibitagaragara, vyaba intebe z'ubwami canke ubwami canke

abategetsi canke ububasha - vyose vyaremewe muri We kandi ni We

vyaremewe. Intebe z'ubwami, ubutware, abategetsi n'ubushobozi ni itsinda

ry'abamarayika, kandi ni itsinda ritabarika (Abaheburayo 12:22).

Muri Yobu 38:4-7, Imana ihana Yobu, 4. Wari uri he igihe nashingaga urufatiro

rw'isi. . . 7. ubwo inyenyeri zo mu gitondo zaririmbaga hamwe n'abana b'Imana

bose bavuzaga impundu? Inyenyeri zo mu gitondo, n'abana b'Imana bivuga

abamarayika (inyenyeri zo mu gitondo: Ivyahishuwe 1:20; 9:1; 12:3-4. Abana

b'Imana: Itangiriro 6:2,4; Yobu 1:6; 2:1), kandi umurongo w'Ivyanditswe

ugaragaza neza ko bari bararemwe mbere y'uko Imana irema isanzure rifatika.

Kandi kubera ko Ibyanditswe vyera ntaco bivuga kw’iremwa ry'abamarayika ikindi

gihe ico ari co cose, kandi ko badashobora kororoka (Mariko 12:25), tugomba

kwemeza ko abamarayika bose baremwe mbere y'uko ijuru n'isi biremwa.

Abamarayika ni ibiremwa by'umwuka (Abaheburayo 1:13-14), kandi ni abantu,

bafite ubwenge (1 Petero 1:12), amarangamutima (Yobu 38:7), n'ubushake

(Yuda 1:6). Ni abera (Luka 9:26), bafite imbaraga zidasanzwe (2 Ngoma 32:21),

kandi ntibapfa (Luka 20:36).

Imana yaremye imigwi itatu y'abamarayika.

1. Urwego rw'abamarayika rwo hejuru ni abakerubi, bafitanye isano rya bugufi

n'ubwiza bwa Shekinah bw'Imana (Ezekiyeli 1:26-28; 9:3; 10:1-22). Ezekiyeli

10:1 igaragaza ko bazunguruka munsi y'intebe y'Imana. Bakoreshwa kandi mu

bijanye no kurinda (Itanguriro 3:24).

2. Abakurikiraho ni abaserafi. Yesaya 6:2-3 igaragaza ko bahagaze hejuru

y'intebe y'Imana bayiramya. Imirongo ya 5-7 igaragaza ko bagira uruhare mu

kweza abo Imana ihamagara. Ibyahishuwe 5:8-10,14 igaragaza ko basenga

Umwana w'Intama, kandi mu vyahishuwe 6:1-7 n'ibice bya 15 na 16 bigaragaza

ko basohoza imanza z'Imana mu gihe c'umubabaro ukomeye.

3. Amaherezo, itsinda rya gatatu ry'abamarayika ryitwa gusa "abamarayika."

Bagize ingabo zo mu ijuru cyangwa ingabo z'Imana, Mikayeli akaba Umukuru

wabo (Ivyahishuwe 12:7). Muri Daniyeli 10:13-21, tubona ko Mikayeli afite

ububasha bwihariye ku gihugu ca Isirayeli, kandi muri Daniyeli 8:15-27; 9:20-27

na Luka 1:11-38, tubona ko marayika Gaburiyeli yari intumwa y'Imana yo

guhishurirwa.

 

Abamarayika bashinzwe kurinda abana (Matayo 18:10). Bashinzwe kandi

kurinda abizera n'amatorero - atari ukugira ngo babarinde ibyago, nubwo ibyo

bikunze kubamo; ahubwo ni ukugira ngo basohoze iyo mirimo n'imihamagaro

Imana yabahamagariye (Zaburi 34:7; 91:11-12; Ibyakozwe n'Intumwa 8:26; 12:7-

11; 27:21-26; Ibyahishuwe 1:1; 2:1, 8,12, 18; 3:1, 7,14). Mbere bose si imyuka

ikorera Imana, yoherejwe gukorera abazaragwa agakiza (Abaheburayo 1:14)?

Nanone, nk'uko twabibonye, Mikayeli ni we murinzi wa Isirayeli.

Abaserafimu n'abakerubi basa n'abantu mu mico yabo kandi bafite ishusho

y'inyamaswa zimwe na zimwe zisukuye canke iz'ubwami mu yindi mico yazo

(Ezekiyeli 1:5-28; Ivyahishuwe 4:6-11).

Abaserafi bafie amababa atatu abiri (Yesaya 6:2), naho abakerubi bafise rimwe

(1 Abami 6:23-28). Iyo abamarayika bo mu cicaro ca gatatu bagaragaye kwiIsi,

bagaragara nk'abasore kandi ntibivugwa ko bafise amababa (urugero, Itangiriro

18:1-2, 16-18; Mariko 16:5).

 

"Marayika" umwe wihariye yagaragaye kw’Isi mu bihe bitandukanye (nk'uko

bigaragara mu Kuvayo 3:2,4) yitwaga Malayika wa Yahweh - ntabwo ari Malayika

wa Yahweh - nk'uko abandi bamarayika bitwa. Tuzi ko uyu marayika ari Imana

mw’ishusho ya marayika kuko aho tubona Malayika wa Yahweh avugwa gusa

nka Yahweh mu kindi gice c'iyi nyandiko.

Muri Zekariya 2:8-9, Data n'Umwana bombi bitwa Yehova; bityo ikibazo kiravuka,

ni nde Mana? Muri Kuva 3 na 4 yakuye Abisirayeli mu Misiri kandi akabaha

uburyo bwo kuca mu mu kiyaga gitukura; kandi 1 Abikorinto 10:1-4 imwita Kristo.

Malayika wa Yehova rero yari Kristo uhoraho ubwiwe.

Nikihe gikorwa gikomeye c’uyu marayika? Uko turaba ibice agaragaramo, tubona

ko yateguye amateka ya Isirayeli, kandi agategura amateka ya Isirayeli. Nta

gushidikanya, nibura kuva kuri Aburahamu kugeza ku musaraba, Malayika wa

Yehova akikije abamwubaha, akabarokora (Zaburi 34:7). Ariko, ntitumubona mu

gikorwa mu gihe c’Ishengero ryacu.

Hasigaye ikindi kintu kimwe: Ntitugomba na rimwe gusenga canke gusenga

abamarayika (Abakolosayi 2:18; Ibyahishuwe 19:10; 22:8-9), ahubwo ni Data

wenyine (Matayo 6:9).

IV. SATANI N'ABADAYIMONI

Abamarayika bera bavugwa nk'umugwi w'abamarayika batabarika (Abaheburayo

12:22), kandi ni bibiri vya gatatu vy’igitigiri c'abamarayika bera ba mbere.

Idayimoni ubu twita Satani yahoze ari Kerubi yasizwe amavuta (Ezekiyeli 28:14)

kandi yari afise ububasha ku bandi bamarayika. Yafashe umwanya we, arongoye

kimwe ca gatatu c'abamarayika mu kwigomeka ku Mana (Yesaya 14:12-15;

Ezekiyeli 28:14-19; Ivyahishuwe 12:3-4), kandi bose ubu bitwa abadayimoni.

 

Abadayimoni rero ni abamarayika bahumanye kandi bakomeje kamere yabo

yanduye, y'icaha kuva bigomeka. Nta gushidikanya ko umubare wabo munini

ugizwe n'amatsinda atatu y'abamarayika.

Mbere yo kugwa kwe, Satani yari azwi kandi nka Inyenyeri yo mu Rukerera,

Umwana w'Umuseke (Yesaya 14:12), kandi muri Ezekiyeli 28:12 hagaragaza ko

ubwiza bwe bwari bitewe nuko yari yuzuye ubwenge n'ubwiza by'abamarayika.

Muri Ezekiyeli 10:1, tubona intebe y'Imana ihagaze hejuru y'abakerubi; ariko muri

28:14, tubona Urabagirana atwikiriye, cyangwa aguruka hejuru, cyangwa

akwirakwije, intebe y'Imana. Ezekiyeli 28:13b ihishura ikindi gice c'umwanya we

nk'Umukerubi wasizwe utwikiriye: Ubukorikori bw'ingoma zawe n'imyirongi yawe

vyateguwe muri wowe ku munsi waremwe. Ibi bikoresho vy'umuziki vyari muri we

ubwo yagurukaga hejuru y'Imana, abaserafimu (Yesaya 6:2) n'abandi bakerubi

(Ezekiyeli 10:1), bigaragaza ko yayoboye itsinda ry'abamarayika bose mu

gusenga Imana. Nyamara, igihe Satani yigomekaga, Imana yamujugunye we

n'abagaragu be mu ijuru no mu kirere cy'Isi. Bityo, izina rye ry'ubu, Umwami

w'Imbaraga zo mu Kirere (Abefeso 2:2).

Imirwi tuzi Satani kuva ubwo yigomekaga agaragaza byinshi kuri we:

1. Kamere Ye

Umubi (Matayo 6:13; Yohana 17:15; 2 Abatesalonike 3:3; 1 Yohana 5:18-19). Ni

mubi cane muri kamere no mu vyo akora vyose.

 

Satani bisobanura Umwansi. Iri zina riboneka incuro zirenga mirongo itanu mu

Vyanditswe Vyera. Ni umwansi w'Imana, abantu b'Imana, ndetse n'abantu bose.

Impagararo ye yo guhangana igaragara neza muri 1 Ngoma 21:1.

 

2. Imigabi yiwe

Umurimbuzi, Abadoni, Apoliyoni (Ivyahishuwe 9:11). Uyu Murimbuzi ni umwami

w'inzige ziteye ubwoba, mu by'ukuri abadayimoni, bo mu Vyahishuwe 9:1-10,

bazazamuka bava mu rwobo rutagira iherezo. Intego y'Umurimbuzi ni ugusenya

imigambi y'Imana, Mesiya ubwe, n'abantu b'Imana.

 

Intare Ivuga. Ibi na byo bigaragaza Satani nk'umurimbuzi w'abantu. 1 Petero 5:8

imugaragaza Vy'umwihariko nk'umurimbuzi w'ukwizera n'ingendo Vy'abizera.

 

3. Uburyo bwiwe bwo kugera ku migambi yiwe

Umusambanyi (Matayo 4:3; 1 Abatesalonike 3:5). Iri zina rigaragaza Satani

nk'ushuka abantu ngo bakore icaha.

 

Umusambanyi. Mu vyahishuwe 12:9, Satani yitwa umusambanyi w'isi yose,

amwereka ko ari we ushuka abantu benshi ngo bange Imana n'inzira zayo. Igihe

cose ashoboye, abahenda abizera ngo banke inama nziza z'Imana, niyo

mpamvu Abanyefeso 6:11 idushishikariza kurwanya amayeri ya Satani.

Marayika w'Umuco. Iboneka mu 2 Abikorinto 11:14, iri zina rigaragaza ko Satani

akora gikorwa c’ubusambanyi atanga ivyiyumviro vy'impimbano vy'amahame

mbwirizamuco n'ivy'umwuka, isi yacu yuzuyemo amadini y'ibinyoma, filozofiya,

imyizerere, n'ivyiyumviro.

Sekibi. Sekibi bivuga Umushinja canke Umubeshi , kandi atangaza inzira

nyamukuru ashaka gutera amacakubiri hagati y'Imana n'abantu bayo, no hagati

y'abantu b'Imana. Rikoreshwa gusa mu Isezerano Rishasha, kandi ribonekamo

inscuro mirongo itatu n'itanu.

Urega abavandimwe (Ivyahishuwe 12:10). Yobu 1:9-11 na 2:5 bigaragaza

yagairza Yobu umukiranutsi imbere y'Imana.

4. Uburyo Akoresha Uburyo Bwiwe

Inzoka. Satani agaragazwa nk'inzoka ahantu hagera kw’icumi, cane cane mu

Itanguriro 3:1, aho ubuhinga bwiwe n'uburiganya bwe mu bushukanyi

bigaragazwa mu kugerageza Eva.

Ikiyoka (Ivyahishuwe 12). Iri zina rishimangira inguvu zikomeye n'ubugizi bwa

nabi Satani yakoresheje mu kugerageza kurya umwana Yesu (Matayo 2;

Ibyahishuwe 12:4) kandi azakoresha mu kugerageza gusenya umugore, Isirayeli,

wabyaye Umwana (Ivyahishuwe 12:13).

5. Imigambi ya Satani muri iki gihe

a. Mu bijanye n'ayandi madayimoni

Umwami w'abadayimoni. Iri zina, riboneka muri Matayo 12:24 na Luka 11:15,

rigaragaza ububasha bwiwe ku yandi madayimoni yose.

Umwami w’inguvu zo mu kirere. Iri zina, riboneka mu Banyefeso 2:2, na ryo

rigaragaza ko Satani, uba mu kirere ubu, ari we mutware w’inguvu ziwe zo mu

kirere, ari zo madayimoni.

b. Ku bijanye n’Isi ya none

Imana y’iki gihe. Iri zina, riboneka mu 2 Abakorinto 4:4, rishimangira ububasha

bwa Satani kuri iki gihe, aho imitekerereze ye y’isi ihabanye cane n’iya Kristo.

Umwami w’iyi si. Iri zina rigaragara muri Yohana 12:31, 14:30, na 16:11. Muri

buri kibazo, ijambo ry’Ikigiriki risobanura isi ni kosmos, ryerekeza kw’isi yacu ku

bijyanye n’umwuka wayo wa Satani wiganje n’uburyo utunganijwe kandi

uyoborwa, bitandukanye n’umwuka w’Ubwami bw’Imana n’uburyo utunganijwe

kandi uyoborwa.

 

Umwami wa Babuloni (Yesaya 14:4). Iyo riraba we mu mirongo ya 4-17, iri zina

rigaragaza Satani nk’utegeka ubwami bwose bw’isi.

Umwami wa Tiro. (Ezekiyeli 28:11-12) Iyo uravye mu mirongo ya 11-19, iri zina

na ryo rigaragaza Satani nk'umwami w'abadayimoni w'ubwami bwose bwo ku isi.

6. Ivyiyumviro kuri Satani

Beliyali. Beliyali iboneka mu 2 Abikorinto 6:15, kandi bivuze ubusa, isobanura

agaciro ka Satani mu maso y'Imana mu bijanye n'ubushobozi bwe bwo kuba

canke gukora ikintu ico ari co cose ciza.

Beliyali. Beliyali bisobanura Umwami w'Isazi, kandi iboneka muri Matayo 10:25;

12:24,27; Mariko 3:22; na Luka 11:15,18,19. Ni ijambo risekeje kuri Satani

ryakoreshwaga n'abarabi bo mu gihe cya Yesu. Beliyal ni umukino kuri Beliyali,

izina ry'umwimerere ry'Abafilisitiya, risobanura Umwami w'Ingoro y'Umwami.

V. INTAMBARA Y'UMUKRISTO YO KURWANYA SATANI

Intambara y’umukristo igomba kubaho mu buryo bw’impwemu (2 Abikorinto 10:4)

irwanya isi, yerekeza kw’isi yacu ya none kandi igenzurwa na Satani (nk’uko biri

muri 1 Yohana 2:15-17); umubiri, yerekeza kuri kamere yacu y’icaha nk’uko biri

mu Baroma 7:5; na Sekibi, irimo Satani n’ingabo ziwe z’abadayimoni

(Abanyefeso 6:11-12). Iyi nyigisho izovuga ku ntambara y’umwizera arwanya

Satani n’ingabo ziwe z’abadayimoni.

Imigabi ya Satani ni ukubesha ku gikorwa c’Imana, gukumira agakiza k’ubugingo,

kuzuka kw’abapfuye, kugarura isi, no gucirwaho iteka mu Nyenga y’umuriro;

kandi nk’uko vyari bimeze mu bwigomeke bwiwe bwa mbere, aracashaka

gukuraho Imana no kuba imana mu mwanya w’Imana (Yesaya 14:12-14; 2

Abatesalonike 2:3-4). Kugira ngo agere ku migambi yiwe, yashatse kwica Yesu

mbere y’umusaraba (Matayo 2:1-18; 4:1-11; 25:6, n’ibindi); ashaka gukumira

kugaruka k'Umwami arimbura Abayahudi (Zekariya 13:8; Matayo 23:39;

Ibyahishuwe 12:6,13-15); abuza ubugingo gukizwa atuma buhumyi canke urupfu

mbere yo gukizwa (2 Abikorinto 4:3-4; Yakobo 4:1), no kwankiriza imigambi

n'ibikorwa vy'itorero (Ivyakozwe 20:29-30).

Ni gute Umukristo agomba kwitwara ku bitero vya Satani:

Kwirwanya: Agomba kumenya Umwansi wiwe uwo ari we: atari abantu, ahubwo

ni Satani n'abadayimoni be (2 Abikorinto 10:4); kandi agomba kuzuza ubwenge

bwiwe Ijambo ry'Imana kugira ngo atekereze ibitekerezo by'Imana gusa (2

Abikorinto 10:3-5; Abanyefeso 6:10-18). Agomba kurwanya Satani,

ntamwemerere kwinjira mu buzima bwiwe (Abanyefeso 4:26-27; Yakobo 4:6-7; 1

Petero 5:8-9). vyaba byiza rero yize uburyo Yesu yarwanyije Sekibi (Mariko 8:31-

33; Luka 4:1-14) agakurikiza urugero rwe.

 

Ku batari Abakristo: Agomba kubakunda, nubwo baba ari abansi biwe (Matayo

22:39, Abagalatiya 5:14, Yakobo 2:8). Agomba kubakorera ibikorwa vy'imbabazi

n'imirimo y'ububasha nk'uko Imana ibibashoboza (Matayo 14:15-21; 20:34;

Yakobo 1:27). Ikirenze vyose, agomba kubwiriza Ubutumwa bwiza kugira ngo

ubugingo bwabo bukizwe, kandi abagire abigishwa (Matayo 28:18-20).

VI. IMICO Y'UBWOKO BW'ABANTU

Ubwoko bukurikira n'ubwa nyuma bw'abantu Imana yaremye ni umuntu, ni

ukuvuga umuryango w'abantu.

Adamu na Eva baremwe n'ibikorwa vy'Imana bitaziguye, ntabwo ari ukubera

inzira iyo ari yo yose y'ubwihindurize. Ndetse n'abahinga mu vy’ubuhinga

n'abahinga mu biharuro batari Abakristo bavuze ko ubwihindurize ari ikintu

kidashoboka mu vy’ubuhinga no mu biharuro.

Itandukaniro rinini rishobora kugaragara hagati y'ubwihindurize n'inkuru y'irema:

1. Ihindagurika risaba ivyicaro vyinshi vy'ubuhuza, ariko Itanguriro 2:7 rigaragaza

icicaro kimwe gusa: Uwiteka Imana irema umuntu mu mukungugu wo mu butaka,

imuhumekera mu mazuru umwuka w'ubugingo; umuntu aba ubugingo buzima.

2. Dukurikije abahinga mu vy'ubwihindurize, ubwihindurize bw'umuntu bwasavye

imyaka miliyoni amajana; ariko dukurikije Ivyanditswe, Imana yaremye Adamu

mu gihe c'umunsi w'amasaha na mirongo ibiri na ane: 27. Imana irema umuntu

mu ishusho yayo. . . . 31. Kumugoroba no mu gitondo vyari umunsi wa gatandatu

(Itanguriro 1). Umunsi ntugomba kumvikana nk'igihe c'ubumenyi bw'isi hano;

ushobora gusa kuvuga umunsi w'amasaha makumyabiri n'ane. Dr.

Fruchtenbaum agaragaza ko mu giheburayo, icya gatandatu gihuzwa n'umunsi

gisaba umunsi nyawo, kandi interuro ngo nimugoroba no mu gitondo nayo

ishimangira umunsi nyawo.8

Umuntu yaremwe mw’ishusho y'Imana (Itanguriro 1:26-27). Ibi bishobora

kwerekeza gusa ku mpwemu y'umuntu, ntabwo ari umubiri we, kuko Imana

idafise umubiri, ahubwo ni Umwuka (Yohana 4:24). Igisobanuro c'ingenzi c'ibi ni

uko umuntu wenyine ari we ufise ubushobozi bwo gusabana canke gusabana mu

Mpwemu n'Imana (1 Yohana 1:7), ari na yo shingiro ry'ubugingo buhoraho

(Yohana 17:3). Ndetse n'abamarayika bera, basenga Imana, ntibigeze bavuga ko

basangira canke badasangira nayo.

VII. ICAHA

Icaha ni imigenzo iyo ariyo yose yo mu mpwemu, ivyiyumviro, ijambo canke

ibikorwa binyuranije n'ubuziranenge bw'amahame mbwirizamuco y'Imana

(Abaroma 14:23; Yakobo 4:17; 1 Yohana 3:4). Uburemere bwaco bushobora

gupimwa ugereranije ubuziranenge bw'isi yacu mbere y'uko icaha cinjira n'uko

 ibintu bimeze ubu: indwara, ubukene, inzara, ububabare, urupfu, intambara,

ubugumba, kwangirika no kwanduzwa kw'igice kinini c'isi yacu, kubambwa

k'Umwana w'Imana no guta kimwe ca gatatu c'abamarayika n'abantu benshi mu

Nyenga y'umuriro (Ivyahishuwe 19:20; 20:10,14,15).

 

Imana yaremye abavyeyi bacu ba mbere, Adamu na Eva, badafise icaha muri

kamere, mu vyiyumviro, mu majambo no mu bikorwa; ariko bahisemo kwica

itegeko rimwe Imana yabahaye, maze baracumura (Itanguriro 2:16-17; 3:1-6).

Icaha cabo cavuyemo:

1. kwangirika kw'imyuka yabo mu buryo twita kamere y'icaha, Ivyanditswe Vyera

vyitwa "umubiri" (Yeremiya 17:9; Abaroma 7:18,23; Abagalatiya 5:16,19-21;

Abanyefeso 2:3) - ntibigomba kwitiranywa n'umubiri w'imibiri yacu;

2. Kwambutsa kamere yabo y'icaha mu bisekuru bisanzwe ku bantu bose uretse

Umwami Yesu (Zaburi 51:5; Luka 1:35; Abaroma 5:18);

3. Urupfu rwo mu mpwemu, ari rwo rupfu nyarwo canke gutandukana burundu

kw'impwemu y'umuntu mu bijanye no gusabana canke gusabana n'Imana

(Itanguriro 2:17; 1 Abikorinto 2:14, Abanyefeso 2:1);

4. Kwambutsa icaha ca Adamu ku muntu wese - atari kuva kuri Adamu kugera

ku muvyeyi kugeza ku mwana, ahubwo ni ukwambutsa (Abaroma 5:12-21) -

bishobora gusobanurwa neza n'Abaheburayo 7:9-10;

5. urupfu rw'umubiri (Itanguriro 3:19); na

6. Isi yavumwe (Itanguriro 3:17-19).

Mbere y'agakiza, abantu bose babaho munsi y'ubutware bw'icaha (Abaroma 3:9;

7:14; Abagalatiya 3:22) n'inguvu za Satani (2 Abikorinto 4:3-4; Abefeso 2:1-2;

Abakolosayi 1:13; 1 Yohana 5:19), kandi ni abakiranirwa mu buryo bwemewe

n'amategeko imbere y'Imana (Ivyakozwe n'Intumwa 13:38; Abaroma 3:10; 1

Abakorinto 6:9; Abakolosayi 1:14; 2 Abatesalonike 2:10,12; 2 Petero 2:13; 1

Yohana 2:12).

Abavyeyi bacu ba mbere bakoze icaha gusa biciye mu gukoresha ubushake

bwabo. Natwe ducumura ku nguvu z'ubushake bwacu (Abaroma 3:23; 1 Yohana

1:8); ariko ubushake bwacu nabwo ubu bukorwa na kamere yacu y'icaha. Nk’uko

ikirahure c’amata gitanga intungamubiri kiba kibi iyo uburozi buvanze naco, ni ko

n’impemu y’umuntu wangiritse cane kuko icaha yavanzwe mu mpemu y’abavyeyi

bacu ba mbere, kandi twahawe uwo muvange. Uku kwangirika gukomeye

kw’impwemu yacu ni co Ivyanditswe Vyera byita kwangirika, kandi ni co kintu

nyamukuru ca kamere y’icaha (Hoseya 5:2; 9:9; Abaroma 1:28; 1 Timoteyo 6:5;

2 Timoteyo 3:8). Abantu bose baravyisemwo - ndetse natwe, turi ab’Umwami. Ni

ukubera iyi mpamvu nta muntu ashobora kubona agakiza kiwe mu kubaho 

ubuzima bwiza canke mu gukora ivyiza canke ibikorwa vyo kwihana

(Abanyefeso 2:8-9). Ni navyo kandi bituma n’inguvu nyinshi z’abaherezi

b’Umwami zigira ingaruka ku rugero runaka rw’umwanda wo mu mwuka.

VIII. AGAKIZA

Ni nde ashobora kuba Umukiza? Ni ibihe bintu agomba kuba yujuje?

1. Agomba kuba yiteguye kwihanganira igihano cy'urubanza rw'Imana ku caha

mu mwanya w'abandi. (Zaburi 40: 7-8; Yohana 12: 27; 17: 19; 18: 11)

2. Agomba kuba adafise kamere y'icaha kandi nta caha akoze mu bikorwa kugira

ngo yihanganire igihano c'icaha mu mwanya w'undi. (Luka 1: 35; Yohana 8: 4)

3. Agomba kuba afie umubiri w'umuntu kugira ngo yihanganire ubwoko

bw'igitambo cahanuwe cashizweho n'Imana. (Zaburi 22: 16; Yesaya 52: 13 - 53:

12)

4. Agomba kuba Imana kugira ngo igitambo ciwe gishobora kuba gihagije atari

ku wundi muntu gusa, ahubwo no kuri bose. (Yohana 1:3,29,36; Abakolosayi

1:15-17,19; 2:9)

Ni umwe gusa wujuje ibisabwa vyose, kandi ni umwe gusa wishuye igihano

c'ibyaha vy'isi: Umwami Yesu Kristo: Kandi nta wundi agakiza kabonerwamo,

kuko nta rindi zina munsi y'ijuru ryahawe abantu ngo dukizwemo (Ivyakozwe

n'Intumwa 4:12). Ubu ni bwo bugingo buhoraho, kugira ngo bakumenye, wowe

Mana y'ukuri yonyene, na Yesu Kristo watumye. (Yohana 17:3).

Agakiza ni ukubohorwa inguvu z'icaha na Satani ukajanwa munguvu z'Imana

(Abaroma 1:16; 1 Abakorinto 15:56-57; Abefeso 2:1-6); kuva mu caha ukajanwa

mu kubabarirwa n'Imana (Abanyefeso 1:7; Abakolosayi 1:14); kuva mu mwijima

w'ubwenge bw'amahame n'ubw'umwuka ukaya mu muco (1 Abatesalonike 5:5; 1

Yohana 1:5); kuva mu buzima budafite icyo buvuze ukagera mu buzima

bw'ubutumwa n'intego (Matayo 28:18-20); kuva mu buzima bw'iteka mu Nyenga

y'Umuriro ukagera mu ijuru (Yohana 3:16; Ivyahishuwe 20:15). Ni ugucungurwa

kw'iteka ryose, umubiri n'ubugingo, ukagera imbere y'Imana (Abaroma 8:23; 1

Abikorinto 15:12-58; 1 Abatesalonike 4:13-17). Ni ubw'iteka ryose: Umuntu

ntashobora gutakaza agakiza ke, uko byagenda kose (Yohana 10:28; 1 Petero

1:5,23; Yuda 1:1).

Agakiza ntigashobora kuboneka biciye mu kubaha Imana (Abafilipi 3:4-9),

ibikorwa byiza (Abefeso 2:8-9), kuba umuntu w'icyubahiro muri sosiyete (1

Abakorinto 1:26-29; Yakobo 2:5) canke umuntu wo mu muryango undi

arokowemo (Ivyakozwe n'Intumwa 16:33). Abantu bose ni abanyavyaha kimwe

munsi y'umusaraba (Abaroma 11:32), kandi bashobora kubona agakiza binyuze 

mu buryo bumwe gusa: kwizera Ubutumwa Bwiza gusa (Yohana 3:16; Abaroma

10:11-13).

Noneho bavandimwe, ndabamenyesha ubutumwa bwiza... ko Kristo yapfiriye

ibyaha byacu nk'uko byanditswe, kandi ko yahambwe, kandi ko yazutse ku munsi

wa gatatu nk'uko byanditswe (1 Abakorinto 15:1-4).

Kristo yapfuye mu kibanza cacu kubera ivyaha vyacu. Urupfu rwiwe rwemejwe

no guhambwa kwiwee, kandi Imana yamuzuye mu bapfuye kugira ngo igaragaze

ko adafite icyaha, imbaraga ze kuri Sekibi n'urupfu, n'ubushobozi bwiwe bwo

kuyobora abandi nyuma ye mu ntsinzi yuzuye, ndetse no kuzuka no kuzamuka

mw’ijuru mu maso y'Imana (1 Abikorinto 15:12-57; 1 Abatesalonike 4:13-18).

Umuntu agomba kwizera Yesu kugira ngo akizwe (Matayo 7:13-14; Yohana 8:24

na 14:6; Ibyakozwe n'Intumwa 4:12); Ariko se bite ku batigeze bumva ibya We?

Hari ihame mu Byanditswe Byera: Niba umuntu yakiriye umucyo uboneka kuri

we, Imana izamuyobora mu mucyo mwinshi kugeza igihe azahabwa umucyo

ukenewe kugira ngo akire (Yeremiya 29:12-14; Matayo 7:7-8). Urugero, niba

umuntu yemera Umuremyi biciye mu guhishurirwa ivyaremwe (Zaburi 19:1-4;

Abaroma 1:18-20), Imana izomuha uwo muco mwinshi kugeza igihe yumva

Ubutumwa Bwiza; kandi imwoherereze umubwiriza butumwa, nibiba ngombwa,

ndetse no mu bice vya kure vy'Isi.

Ariko se abantu bakizwaga bate mu bihe bya kera mbere y'uko Imana ihishura ko

hazabaho umusaraba cyangwa ko Umukiza azaba ari umuntu witwa Yesu w'i

Nazareti? Imana ntiyigeze isaba umuntu kwemera ibyo itari yahishuye; ariko

yahoraga imusaba kwemera ibyari byahishuwe. Urugero, ico Imana yasabaga

kugira ngo Adamu na Eva babone agakiza ni uko bizera ko "uruvyaro" rwavutse

ku mugore rwakomeretswa vy'agateganyo n' "uruvyaro" rw'inzoka, ariko ko

"urubyaro" rw'umugore na rwo rwazatsinda "uruvyaro" rw'inzoka burundu

(Itanguriro 3:15).

Ese uzokira ko Yesu yapfiriye ivyaha vyawe, ko yahambwe, kandi ko Imana

yamuzuye mu bapfuye? Izere iki gikorwa c'urukundo n'inuvu z'Imana kugira ngo

ukire maze ukire iteka ryose!

IX. ISIRAYELI

Uwiteka abwira Aburamu ati “Va mu gihugu cawe, no mu muryango iwawe no

mu nzu ya so, uje mu gihugu nzokwereka. 2. Nzakugira ishyanga rikomeye,

nzaguha umugisha, nkuze izina ryawe, bityo uzabera umugisha abandi bose. 3.

Nzaha umugisha abaguha umugisha, n'uzakuvuma nzavuma. Kandi muri wowe

imiryango yose yo mu isi izoha umugisha. . . . Nzoha uruvyaro rwawe iki gihugu.”

(Itanguriro 12:1-3,7). Muri iri sezerano Imana yagiranye na Aburahamu,

yashyizeho ishyanga yari gukoresha mu kunyuzamo imigisha yayo ku isi.

 

Isirayeli nto ni ryo shyanga ry’amateka n’ubuhanuzi. Ni ryo shingiro ry’amakuru

y’isi. Inkunga yayo mu iterambere ry’isi n’amateka y’isi irarenze cyane ingano

yayo. Uburyo ifitanye isano n’Imana bigira ingaruka ku bintu bibaho mu gihe

c’imperuka. Uburyo amahanga n’abantu ku giti cyabo bafitanye isano na yo

bigira ingaruka ku mibereho yabo. Ibyo Imana yasezeranyije sekuruza

w’Abisirayeli, nzaha umugisha abaguha umugisha, kandi n’uzakuvumira

nzavuma (Itangiriro 12:3), ni ukuri ku bantu n’amahanga. Ni ngombwa rero kwiga

ico Ivyanditswe bivuga kuri Isirayeli.

Igice co hejuru ni co ca mbere mu masezerano Imana yagiranye na Aburahamu,

byose hamwe bikaba bigize Isezerano rya Aburahamu. Ibindi bice ni: Itangiriro

13:14-17; 15:1-21; 17:1-21, na 22:15-18. Tuzi ko isezerano rigikomeje gukora

n'uyu munsi kuko:

1. Imana yararihaye umuhungu wa Aburahamu Isaka (Itangiriro 26:2-5,24),

Yakobo umuhungu wa Isaka (Itangiriro 28:13-15), izina rye rikaba Isirayeli

(Itangiriro 32:28), hanyuma, amaherezo, abana bose ba Isirayeli, abakuru

b'imiryango cumi n'ibiri ya Isirayeli, ari bo bahanuweho iby'ejo hazaza (Itanguriro

49:1-28, cane cane umurongo wa 10).

2. Mu bice by'isezerano, Imana yasezeranyije ibintu bimwe na bimwe abo mu

rubyaro rwa Aburahamu bari mu muryango w'isezerano. (Itangiriro 12:7; 13:15-

16; 15:5,13,18; 17:7-10)

3. Imana yavuze mu buryo butaziguye mu Itanguriro 17:7 ko izashyiraho

isezerano ryayo atari Aburahamu gusa, ahubwo n'urubyaro rwe: Nzakomeza

isezerano ryanjye hagati yanjye nawe n'urubyaro rwawe ruzakurikiraho mu

bisekuruza byabo, ribe isezerano rihoraho, kugira ngo mbe Imana yawe

n'urubyaro rwawe ruzakurikiraho.

4. Mu Baroma 11:27, Pawulo yongeye gushimangira isezerano ry'Imana ku

Bisirayeli mu gihe kiri imbere: Iri ni ryo sezerano ryanje na bo, ubwo

nzabakuraho ibyaha byabo (Yesaya 59:19-21)

Isezerano rya Aburahamu ryaguwe mu yandi masezerano atatu Imana yagiranye

na Isirayeli, na yo azakomeza gukora kugeza ku iherezo ry'ibihe (Abaroma 9:4;

11:29): Isezerano ry'ubutaka (Gusubira muvyagezwe 29:1 – 30:20), Isezerano

rya Dawidi (2 Samweli 7:11-16; 1 Ngoma 17:10-14), n'Isezerano Rishya

(Yeremiya 31:31-37). Amasezerano aracyari ay'Abisirayeli (Abaroma 9:4), ariko

Imana yahaye isi ubushobozi bwo kwinjira mu byo iteganyiriza mu mwuka

binyuze mu kwizera Yesu (Abanyefeso 2:12-22; 3:6; Abagalatiya 3:13-14).

Guhitamwo kw'Imana Isirayeli ntikwashingiye ku cifuzo ico ari co cose c'uko

bagombaga kuba ubwoko bwihariye canke ivyiza bari barakoreye; kandi kuba

baratoranijwe ntibituma baba beza canke badafise ivyaha kurusha abandi bantu.

Guhitamwo kw'Abisirayeli vyari ivy'Imana yonyene. Yatoranije Isirayeli mu buryo

bw'ubutware kugira ngo yerekane ukwera kwayo n'icyubahiro cyayo ku

mahanga; kuba aba mbere bahawe Ijambo ry'Imana mu bihe vyose kuva kuri

Aburahamu; guhanura andi mahanga; kuzana Ivyanditswe Vyera; kuvyara

Mesiya; gushinga, kwigisha no kuyobora ishengero rya mbere; kurangiza

ivugabutumwa ku isi (Ivyahishuwe 14, ariko hazoza); kuba igihugu conyene

cahawe umugisha w'agakiza kuzuye k'igihugu mu gihe ico ari co cose canke mu 

gihe ico ari co cose c'amateka (Yeremiya 31:31-34; Abaroma 11:26, ku

gisekuruza kizoza); kuba umuraba wa mbere wa Mesiya kw’isi mu bihe vyose

kuva kuri Aburahamu - kandi nk'uko yamaze gusohoza vyinshi muri ibi vyemezo

vy'amasezerano, nta gushidikanya ko azasohoza ibisigaye.

Hari irindi sezerano rimwe Imana yagiranye na Isirayeli: Isezerano rya Mose,

canke Amategeko, afise ivyo yateganije n'ivyo asaba hagati yo Kuva 20:1 no mu

Gusubira muvyagezwe 28:68. Turavuga muri make ingingo zine zikomeye

hano:

1. Amategeko yahawe Isirayeli, kandi yahawe Isirayeli gusa (Kuvayo 20:1-17,22).

2. Yatanzwe kugira ngo ibakomeze gutandukana n'andi mahanga (Abalewi

11:44-45; Gutegeka kwa Kabiri 7:6; 14:1-2) kugira ngo ibahugure mu kwera,

kugira ngo bamenyekane Ibyanditswe na Mesiya, kandi ibayobore mu kwizera

Mesiya (Abaroma 8:1-4; Abagalatiya 3:24-25).

3. Bitandukanye n'andi masezerano Imana yagiranye n'Abisirayeli, yari ashingiye

gusa ku budahemuka bw'Imana bityo akaba agikomeza gukora, Isezerano rya

Mose ryari rishingiye ku kumvira Imana kw'Abisirayeli bityo ntirigikora kuko

Abisirayeli bishe isezerano (Yeremiya 31:32). Byabaye nk'aho bidakora ku

musaraba (Abaroma 10:4; Abefeso 2:15; Abakolosayi 2:13-14; Abaheburayo

7:18; Abaheburayo 10:19), kandi nta tegeko na rimwe rigomba kubahirizwa muri

iki gihe - ndetse n'Amategeko Cumi (2 Abikorinto 3:2-11) - nubwo amategeko

yose icumi uretse itegeko ry'Isabato agaragara mu buryo butandukanye mu

Isezerano Rishasha kandi agomba kubahirizwa nk'igice c'Amategeko ya Kristo

(Abaroma 8:2; Abagalatiya 6:2).

4. Iyo bice by'amasezerano y'isezerano bitarasohora ntibishobora kuzuzwa

hashingiwe ku Mategeko kuko atagikora; ariko bizasohozwa hashingiwe ku

Masezerano ya Aburahamu, Igihugu, Dawidi n'Amasezerano Masha.

X. ISHENGERO

Isirayeli ni ubwoko bw'Imana ku bw'ivuka risanzwe. Itorero ni ubwoko bw'Imana

ku bw'ivuka ryo mu buryo bw'impwemu (Yohana 3:6-7) hagati ya Pentekote

n'Izamurwa. Ubu tuzasuzuma itorero mu bice bitatu byaryo bigaragazwa cyane

mu Vyanditswe Vyera: Ishenegero rusangi, ishengero ryo mu gace, n'umurwu

w'abamisiyoneri.

 

A. ISHENGERO MPUZAMAKUNGU 

Mu yandi mazina, ishengero rusangi rizwi nka "umubiri wa Kristo" (Abaroma 7:4;

1 Abikorinto 10:16 na 12:27; Abefeso 4:12), izina rivuga ubumwe bw'umubiri buri

hagati y'abizera Kristo nk'umutwe (Abanyefeso 1:22, 4:15, 5:23; Abakolosayi

1:18, 2:19). Ishengero rusangi rigizwe n'abizera bose b'ukuri kuva kuri Pentekote

kugeza ku Izamurwa ry'Ijuru baturutse impande zose z'isi baba bari mu ijuru

cyangwa bakiri bazima ku Isi. Kugereranya Ibyakozwe n'Intumwa 1:5; 2:1-4; 

10:44; 11:15-16 na 1 Abakorinto 12:13 bigaragaza ko itorero rusange ryatangiye

kuri Pentekote. Mu Ibyakozwe n'Intumwa 11:15-16, Petero yavuze ko Pentekote

ari yo ntangiriro. Ishenero rusangi rigomba gutandukana n’abizera mbere ya

Pentekote na nyuma y’Izamurwa kuko ridasanzwe mu buryo butandukanye,

izikomeye muri zo ni:

1. Mu gihe ibitigiri bike vy’abizera mbere ya Pentekote wari ufise Mpwemu “uri

kumwe” nabo, (ibidakunze kugaragara byari bifise “Uwe” muri bo), abizera bose

kuva kuri Pentekote kugeza ku Izamurwa bafite Umwuka “uri” muri bo. (Guharura

11:17-25; 27:18; 2 Abami 2:9-12; Yohana 7:37-39; 14:16-17).

2. Iri tsinda ryonyine rivugwa ko riri “muri Kristo.” (Abaroma 12:5; 1 Abakorinto

1:2; 15:18, n'ibindi)

3. Abapfuye n’abazima bo muri iri tsinda bonyine bazakurwa ku Isi mu Izamurwa,

mu gihe imibiri y’abizera mbere ya Pentekote izaguma mu mva zabo kugeza

igihe Umwami azagarukira, kandi abizera nyuma y’Izamurwa na mbere y’uko

Umwami agaruka bazaguma ku Isi mu gihe cy’amakuba akomeye. Ibi bikorwa,

kimwe n'ibindi bitandukanye byihariye ku itorero ry'isi yose, bizaganirwaho mu

gice kivuga ngo “Igishushanyo mbonera c'ejo hazoza.”

B. ISHENGERO RYO MU GIHE

"[Ishengero] ryo mu gace ni umurwi w’abiyita abizera Mesiya babatijwe kandi

bakishira hamwe bayobowe n’abakuru n’abadiyakoni kugira ngo basohoze

Inshingano Nkuru; kugira ngo bayobore amabwiriza yo kubatizwa n’Ifunguro

ry’Umwami; kugira ngo bubake Umubiri binyuze mu gusenga Imana, gusabana

kw’abizera, kwigisha Ijambo ry’Imana, no gukoresha impano za mpwemu."9

Bibiliya itera intererano ubusabane budasanzwe, ariko ndetse n’ubusabane

buhurira buri gihe kugira ngo bugire umurimo umwe si ishengero ryuzuye ry’aho

hantu hakurikijwe amahame ya Bibiliya. Amatorero yo mu gace afite imiterere,

ububasha, inshingano, n’uburyo bwo kurinda aho ubusabane budasanzwe

butagira.

Umubiri wa Kristo wo mu isi yose ni igice c’umubiri kigizwe n’abizera bose b’ukuri

kuva kuri Pentekote kugeza kw’iduzwa, Kristo ari we Mutwe waco. Mu gihe hari

umubiri umwe gusa wa Kristo wo mu isi yose, habayeho amatorero menshi yo

mu gace hirya no hino ku isi mu gihe c’Ishengero. Mu gihe umubiri ugizwe

n’abizera gusa, itorero ry’ukuri ryo mu gace rigomba kuyoborwa n’abizera kandi

rigizwe n’abizera, ariko rishobora no kuba rifite abatizera mu bayoboke baryo,

(Matayo 13:24-30, 31-32). (Niba umuntu ashaka ukuri ashobora kuja mu

makoraniro y'ishengero, ariko ntagomba kwitaba amateraniro y'itorero keretse

yemeye Kristo.) Mu gihe ishingwa ry'umubiri rusange ribaho kuva kuri Pentekote

kugeza ku Izamurwa no hirya no hino ku isi, itorero ryo mu gace rishobora

gutangirira igihe icyo ari co cose mu gihe c'Ishengero, rikaba riri ahantu hamwe 

(nubwo bamwe mu bayoboke baryo bashobora kuba ari abakozi b'itorero), kandi

kuramba kwaryo ntikwemejwe. Umuryango rusange rimwe na rimwe witwa

itorero ritagaragara kuko Uwiteka ari we wenyine uzi abarigize bose, kandi

umubiri wo mu gace witwa itorero rigaragara kuko rigaragarira amaso y'abantu.

 

C. UMURWI KARUHARIWE Z’INTUMWA

 

Indi sura y'ishenero ryo ku Isi igaragara cane mu Vyanditswe Vyera uretse itorero

ryo mu gace runaka ni itsinda ry'abamisiyoneri. Tuzasuzuma itsinda

ry'abamisiyoneri rizwi cyane: irya Pawulo.

Ni umuhamagaro w'itorero ryose wo kumvira itegeko ry'Umwami, ngo

"Nimugende muhindure abantu bo mu mahanga yose abigishwa" (Matayo

28:19), ariko ni umuhamagaro w'abavugabutumwa (Ivyakozwe n'Intumwa 8:5;

26-35) n'iry'abamisiyoneri wo kugeza Ubutumwa Bwiza mu turere butigeze

bugeramo mbere. Pawulo yabwiye Abaroma ati: "Nashakaga kubwiriza

ubutumwa bwiza aho Kristo yari asanzwe yitwa, kugira ngo ntwubake ku rufatiro

rw'undi muntu; ahubwo nk'uko vyanditswe ngo: "ABATARAMWIWE BAZABONA,

N'ABATARAMWI BAZAMENYA (Yesaya 52:15)" (Abaroma 15:20-21); no ku

Bikorinto, kwamamaza ubutumwa bwiza no mu turere turi kure yanyu, no kutirata

ibyakozwe mu rwego rw'undi muntu (2 Abikorinto 10:16).

Muri ubwo bweranda, Pawulo yagerageje kwishira mu mwanya w’umuco

n’umuntu ku giti cye kugira ngo agire icyo akora (Ivyakozwe n’Intumwa 17:19-23.

Nanone mu 1 Abikorinto 9:19-23; Abakolosayi 4:6). We n’umurwi wa babwirije

Ubutumwa Bwiza, bashinga amashengero, bashyiraho abakuru b’itorero (Tito

1:5), kandi batoza abizera bashya kugwiza umurimo n’Ijambo ry’Umwami mu

bice vyose vyawo (2 Timoteyo 2:2). Bafashe ibyago bikomeye mu kubwiriza

Ubutumwa Bwiza mu turere tw’abanzi mu buryo bworoshye ndetse no mu buryo

butekanye, badashidikanya ku vyashoboraga kubabaho (Ivyakozwe n’Intumwa

4:19-20, 23-29; 2 Abakorinto 11:21-33). Ntibasobanukiwe ibintu byose icyarimwe

(Ivyakozwe n’Intumwa 15); Umwami yahinduye gahunda zabo hagati mu

mishinga (Ivyakozwe n’Intumwa 16:7-9); bari bafite amakimbirane akomeye

n’amakimbirane hagati yabo (Ivyakozwe n’Intumwa 11:2; 15:36-40; Abagalatiya

2:12-14); Yamara, kuba ubutumwa bwabo bwari bwihutirwaga kurusha uko

abantu barwanije abandi n’intege nke zabo; kandi bakomeje kwihangana, bizera

ko Imana izakoresha umurimo wayo, kandi yarabikoze: itsinda rya Pawulo ni ryo

ryonyine ryashinze kandi ritoza amatorero yose yo ku nkombe z’amajyaruguru ya

Mediterane. Nk’uko Yesu yasezeranyije, ni ko yabigenje: Nzubaka itorero ryanje,

kandi amarembo y’ikuzimu ntazaritsinda (Matayo 16:18).

Umurwi wa Pawulo wari usobanukiwe neza ubutumwa bwabo: Bwari ubutumwa

bw'umuyobozi wabo, kuba intumwa ku banyamahanga. Ariko, ni ngombwa

kumenya ko nubwo Imana yahamagaye Petero ku Bayahudi na Pawulo ku

banyamahanga (Abagalatiya 2:7), nyamara, aho intumwa ku banyamahanga

yajyaga hose, yahoraga abwiriza Abayahudi mbere (Abaroma 1:16) kuko vyari

ngombwa (Ivyakozwe n'Intumwa 13:46). Soma Igitabo c'Ivyakozwe n'Intumwa.

Uzabona ko ari ko bimeze. Ndetse n'igihe Pawulo yasubiraga ahantu yakoreye

mbere, yakomezaga gukurikiza urugero rumwe (Ivyakozwe n'Intumwa 18:19;

19:1-8). Ku Bayahudi mbere na mbere hari ihame rigikoreshwa na n'uyu munsi,

kandi itorero ryaba ryiza riramutse rikurikije nk'uko Pawulo yabigenje.

 

Ishengero ryo mu gace n'iumurwi ry'abamisiyoneri, buri wese yemeraga undi

nk'uburyo bwemewe kandi bwihariye bw'umurimo w'Umwami. Bamenyanaga

nk'abantu bangana mu bubasha no mu nshingano kandi bakorerana. Ubwo

Mpwemu Yera yavugaga ati “Nimumpereze Barinaba na Sawuli ku bw’umurimo

nabahamagariye,” abayobozi b’itorero rya Antiyokiya babahaye ubutumwa bwo

kwiyiriza ubusa, gusenga no kubarambikaho ibiganza (Ivyakozwe n’Intumwa

13:1-3). Igihe Umwami yahinduraga urugendo rwe akava muri Bituniya ajya muri

Makedoniya (Ivyakozwe n’Intumwa 16:7-10), yahise... agerageza kujya muri

Makedoniya (umurongo wa 10), adakeneye gusaba uburenganzira ku bakuru ba

Antiyokiya cyangwa i Yerusalemu.

Abayoboke b’amashengero yo mu gace k’iwabo bifatanyije n’itsinda rya Pawulo

(Ivyakozwe n’Intumwa 12:12; 16:1-3; 20:1-4), abakira amazu yabo (Ivyakozwe

n’Intumwa 16:14-15), abasengera (Abakolosayi 4:13; Abefeso 6:19), abafasha

mu vy’imari (2 Abakorinto 8:3,5, 11:9; Abafilipi 4:14-16), kandi yishyira mu kaga

gakomeye ku bwabo (Abaroma 16:3-4). Ku rundi ruhande, itsinda

ry’abamisiyoneri ryashinze amatorero yo mu gace runaka, rikagumana na yo

cyangwa rikayagarukamo igihe kirekire, iyo bibaye ngombwa, kugira ngo rirebe

ko ahamye kandi ahuguwe neza mu Ijambo ry’Imana. Kandi [Pawulo] yanyuze

muri Siriya na Kilikiya, akomeza amatorero (Ivyakozwe n’Intumwa 15:41); aguma

[i Korinto] umwaka n’amezi atandatu, yigisha ijambo ry’Imana muri bo

(Ivyakozwe n’Intumwa 18:9-11); abwira abakuru b’Abefeso, ati: “Namaze imyaka

itatu ijoro n’umutaga ntahwema gucaha buri wese ndira” (Ivyakozwe n’Intumwa

20:31); abwira Tito ati: “Ni co cyatumye ngusiga i Kirete, kugira ngo utunganye

ibisigaye kandi ushyireho abakuru b’itorero mu midugudu yose (Tito 1:5).

Nanone, Ivyakozwe n’Intumwa 20:28-32; Abaroma 16:17-19; Abafilipi 3:15-16; 1

Abakorinto 5; 1 Abatesalonike 5:12-22). Yanakoreye amashengero yo mu gace

runaka akoresheje amabaruwa, kandi we n’itsinda rye bafashije mu guhaza

ivyifuzo by’amatorero. Ubwo abera b'i Yerusalemu bari bakeneye ubufasha, 

itsinda rya Pawulo ryahawe impano n'amatorero kuri iyo ntego (Ibyakozwe

n'Intumwa 11:29-30; 1 Abikorinto 16:1-3).

Ibihe vyarahindutse, kandi havutse imirimo ya none: imirimo yo guhindura

Bibiliya, imirimo y'imbabazi, imiryango y'ivugabutumwa igezweho, n'ibindi

nk'ibyo, kandi ibi ni vyiza. Nyamara, nk'uko bivugwa na Joshua Project wo muri

U.S. Center for World Mission (joshuaproject.net), isi iracari mirongo ine na bibiri

ku ijana itaravugirwa ubutumwa bwiza, kandi imirwi y'abamisiyoneri asa na

Pawulo aracakenewe. Ivyo Yesu yavuze mu myaka ibihumbi bibiri ishize

biracakora n'uyu munsi: Isarura ni rinini, ariko abakozi ni bake. Nuko rero

musabe Nyir'isarura kohereza abakozi mu isarura rye (Matayo 9:37-38). Imana

ihagurutse abagabo n'abagore bakomeye, bashize amanga, b'abanyabwenge,

kandi bafite impano zo gukomeza umurwi w'abamisiyoneri no kurituma mu turere

turi kure. Amen!

XI. INYANDIKO Y’AKAZOZA

Isi ntizakomeza igihe kirekire mu mimerere yayo y’icaha n’amakuba, kandi isi

canke ubuzima bwose buyiriho ntibizarimburwa n’ibiza cangwa ukuboko

kw’umuntu. Imana yatanze igishushanyo mbonera c’ejo hazaza nk’ijambo

ry’ibyiringiro ku bakijijwe, umuburo ku batarakizwa, n’ubuhamya bw’ubutabera

n’imbabazi zayo kuri bose.

A. GUTWARWA

Umubiri wa Kristo umaze kuzura (Abaroma 11:25), Imana izazura ingingo zose

zapfuye, izikure hamwe n’ingingo zayo zose zizima mu Isi, izishyire mu ijuru mu

gikorwa kizwi nka Izamurwa (1 Abakorinto 15:12-57; 1 Abatesalonike 4:13-18);

bityo [bazahorana] n’Umwami iteka ryose (1 Abatesalonike 4:17). Abari muri

Kristo ni bo bonyine bazashyirwamo (1 Abatesalonike 4:16). Abera bo mu

Isezerano rya Kera n’abazarokoka mu gihe c’amakuba akomeye bazozuka mu

ntangiriro y’igihe ca Mesiya (Yesaya 26:19; Daniyeli 12:2). Iduzwa rizoba mu

kanya gato, mu kanya nk’ako guhumvya, ico gihe imibiri yacu, ubu ifite intege

nke kandi irwaye, urupfu no kubora izaba itabora, ikomeye, kandi idapfa (1

Abikorinto 15:52-54). Imibiri yacu, ubu ikwiriye kubaho ku isi yavumwe, izaba

ikwiriye ubugingo buhoraho mu bwiza bw’Ijuru imbere y’Imana yacu yera.

B. IGIHE C'AMAGOGWA AKOMEYE

Nyuma yo kuzamurwa kw'Itorero, hazatangira igihe cy'imyaka irindwi cyitwa

Imibabaro Ikomeye (Daniyeli 9:27; Matayo 24:21). Kizaba igihe c'intambara,

gusenya, n'ibyago bivuye mu maboko y'Imana n'abantu nk'uko isi itigeze ibibona,

kuko Imana yabikiye iki gihe giteye ubwoba cy'urubanza abamwanze (2

Abatesalonike 2:8-13). Buri wese mu bagize itorero nta kurobanura, azaba ari 

mu mutekano hamwe na Kristo mu Ijuru (1 Abatesalonike 1:10; 5:2-9;

Ibyahishuwe 3:10) aho buri mutagatifu azahabwa ingororano ku bw'umurimo we

wo ku isi kuri Yo (Abaroma 14:10-12; 1 Abikorinto 3:11-15; 2 Abakorinto 5:10);

kandi itorero, Umugeni wa Kristo, rizashingirwa na We (Ivyahishuwe 19:6-8).

Kw’isi, Antikristo, umuntu wiyeguriye ubushake bwa Satani, azahaguruka mu

mwanya w'icyubahiro mu mahanga (2 Abatesalonike 2:1-3); Kandi Isirayeli,

kubera ubwoba bw’uko amahanga ayirwanya azayirimbura, izasinya

amasezerano y’imyaka irindwi yo kuyirinda, ibyo bikaba bizagaragaza intangiriro

y’umubabaro ukomeye. Nyuma y’imyaka itatu n’igice, Antikristo azaca

amasezerano, yicare mu rusengero rwera i Yerusalemu, yiyamamaze ko ari

Imana, asabe Abayahudi gusengwa, kandi ateranye ingabo z’isi yose kugira ngo

zibarimbure (Daniyeli 9:27; Matayo 24:15-16; 2 Abatesalonike 2:3-4;

Ibyahishuwe 11:1-2; Ibyahishuwe 12:13-15).

Imana izasohoza intego eshatu zikomeye mu gihe cy’amakuba:

1. Izaca intege ukwinangira kwa Isirayeli mu kwanga Mesiya kugira ngo

Abayahudi bose bazaba bariho mu mpera z’imyaka irindwi bazakizwe. (Yesaya

28:14-22; Ezekiyeli 20:33-38; Zekariya 13:1; Matayo 23:39)

2. Azazana imbaga y’abantu bo mu mahanga yo ku isi mu kwizera gukiza.

(Ibyahishuwe 7:1-4, 9-17)

3. Azarimbura isi mbi n'abanze kwakira Kristo nk'Umukiza bose. (Yesaya 13:9;

24:19-20; Zekariya 12:2-9; Ibyahishuwe 17:1; 18:2; 19:2)

Igihe Isirayeli izakizwa, Mesiya azagaruka ku Isi ari kumwe n'itorero mu murongo

we (Abaroma 11:26-27; Yuda 1:14-15), atsinde abanzi ba Isirayeli (Ibyahishuwe

19:11-21), abohe Satani imyaka igihumbi, kandi ashyireho Ubwami bwe

bw'imyaka igihumbi ku Isi (Ibyahishuwe 20:1-3,5,7).

 

C. IGIHE CA MESIYA CANKE IGIHE C’ICIKIMPUMBI

Umuntu n'ubutegetsi bwe budafite Imana byateje isi yose irimbuka rikomeye

n'umubabaro utagira uko ungana ku bantu bose. Umwami azategeka Isi ubu ari

ku ntebe ye i Yerusalemu, kandi ibintu bizaba bitandukanye. (Zaburi 2:6-8;

Yesaya 9:6-7; Luka 1:30-33)

Imana izazura abera bose bo mu Isezerano rya Kera n'abahowe Imana mu bihe

by'amakuba (Yesaya 26:19; Daniyeli 12:2) kandi ihindure isi yacu ibe nziza

cyane (Yesaya 2:4; 11:6-9; 35:1-2; 65:17,20); kandi ibirori by'ubukwe

bw'Umwana w'Intama n'itorero, umugeni we, bizatangira (Ivyahishuwe 19:9).

Itorero ryagarutse n'abera bazutse bazategekana na Mesiya ku Isi (Ivyahishuwe

20:4), Umwami Dawidi azategeka Isirayeli, kandi intumwa cumi n'ebyiri

 zizategeka imiryango cumi n'ibiri ya Isirayeli (Ezekiyeli 34:23-24; Yeremiya 30:9;

Matayo 19:28; Luka 22:28-30). Imigisha yose yo ku isi yasezeranijwe Isirayeli

izasohozwa. Imana izakoranya Abisirayeli bose bo mu mahanga yose ibasubize

mu Gihugu cyabo cy'isezerano aho bazaba mu mahoro menshi n'ibyishimo,

kandi Isirayeli izaba ingenzi mu mahanga yose (Gutegeka kwa Kabiri 15:6;

28:1,13; 30:5; Yesaya 11:11-12; 61:6; Mariko 13:27).

Abisirayeli bose bavukiye mu Bwami bazakizwa (Yesaya 44:5; 45:17; Yeremiya

24:7; 31:33-34; 50:19-20; Ezekiyeli 11:19-20; 36:25-27), Isirayeli izaba umuraba

wa mbere w’abakozi ba Mesiya ku isi (Zekariya 8:20-23), kandi we n’itorero

bazaba abatambyi b’Imana ku batuye mu Bwami (Kuva 19:6; 1 Petero 2:9;

Ivyahishuwe 1:6; 5:10). Abanyamahanga b’Intama, batanze ubuhungiro

n’ibitunga Abisirayeli batotezwaga mu gihe cy’amakuba, bazakizwa binjire mu

Bwami (Matayo 25:31-40). Abanyamahanga bose bavukiye mu Bwami

bazashobora kubona agakiza (Yesaya 65:20); kandi amahanga yose yo ku Isi

(Zekariya 14: 17-19) n'abakijijwe bo mu bihe byose bazaramya Umwami mu

Rusengero rushya rwubatswe mu Murwa Wera i Yerusalemu (Yesaya 2: 2-4;

Ezekiyeli 40: 1-46: 24).

 

D. URUBANZA RW'ITEKA

 

Abamarayika bose bera bazaguma imbere y'Imana iteka ryose (Abaheburayo

12:22). Sekibi n'abamarayika be bazajugunywa mu Nyanja y'umuriro izashya

iteka ryose (Matayo 25:41; Ivyahishuwe 19:11-21; 20:1-2,10). Ku byerekeye

inyokomuntu, abantu bagenewe gupfa rimwe hanyuma hakaza urubanza

(Abaheburayo 9:27). Nta kwisubiraho mu buzima bushya. Nta karma kugeza

igihe ubuziranenge buzaba bugezweho. Ni nde ushobora kubugeraho? Agakiza

k'abakijijwe kari mu butungane bwa Mesiya: ubutungane bwe n'ukwera kwe biba

ibyacu iyo twizeye igitambo ciwe ku bw'ibyaha byacu (1 Abikorinto 1:30).

Abakijijwe bo mu bihe byose bazamarana n'Imana iteka ryose mu Ijuru (Yohana

3:16), ariko abatarakizwa bazacirwa urubanza ku iherezo ry'imyaka igihumbi ku

ntebe y'ubwami yera kugira ngo hamenyekane urwego rw'igihano cy'iteka mu

Nyanja y'umuriro (Daniyeli 12:2; Ibyahishuwe 19:20; 20:5,10-15).

 

E. IBIHE VY'ITEKA

 

Nyuma y’urubanza rw’abanyavyaha, Imana izorema ijuru risha n’isi nsha: kuko

ijuru rya mbere n’isi ya mbere byari byashize (Ibyahishuwe 21:1); kandi

abamarayika bose bera n’abera bo mu bihe byose bazaba mu maso ya Data,

Umwana n’Umwuka Wera muri Yerusalemu Nshya, izamanuka iva mu ijuru

iruhukire ku Isi nshya (Abaheburayo 12:22-23; Ibyahishuwe 21:1-22:5).

 

AMANOTA Y'IMPERUKA

1. Mu gitekerezo cy'uyu mwanditsi, igitabo cyiza cyane kivuga ku bintu bizaza ni igitabo cyitwa

The Footsteps of the Messiah, cyanditswe na Dr. Arnold G. Fruchtenbaum, umujyanama wanjye 

muri Word, kiboneka mu nyandiko no mu buryo butandukanye bw'ikoranabuhanga kuri

www.Ariel.org, cyangwa Ariel Ministries, P.O. Box 792507, San Antonio, TX 78279-2509, muri

Amerika.

2. Herbert Nilsson, Dr., Kaminuza ya Lund, muri Suwede. Byasubiwemo mu gitabo Impamvu

Twemera Irema: Igice cya III - Inyandiko y'Ibisigazwa by'Amatongo," Winkey Pratney (Icapiro

ryiza cyane, Last Days Ministries, Lindale, TX., 1984), p. 1.

3. Charles Ryrie, Dr. Basic Theology (Chicago: Moody Press, 1981), 41.

4. Jamieson, Fausset na Brown, Commentary on the Whole Bible, kuri 1 Yohana 4:8.

5. Chafer, Dr. Louis Sperry. Systematic Theology, Umubumbe wa 1, 245.

6. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Radio Manuscript #63: Ubumana bwa Mesiya. San Antonio: Ariel

Ministries Press. P. 12).

7. Ryrie, Dr. Charles Caldwell. Bibiliya yo Kwiga ya Ryrie. Chicago: Moody, 1978.

8. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Radio Manuscript # 186, "Iminsi irindwi yo Kurema," San Antonio:

Ariel Itangazamakuru rya Ministries. Pp. 14-15. 9. Fruchtenbaum, Dr. Arnold G. Inyigisho ya

Bibiliya ya Mesiya 106: Itorero ry'ibanze, p. 5. San Antonio: Ariel Ministries Press.A Handbook of

Bible Doctrine.

* Contact: Pastor Augustin Omana

Pentecostal Jesus Christ is the Answer Church

https://pjcac.org/?m=2_0/0/3_0# 

Maramvya, 14 AV N° 30

Bujumbura, Burundi

Call/wtsp: +25768207735

Email: [email protected]

 

© Norman Manzon 2010, updated 2024, USA. All rights reserved.

 

Visits since 1-10-26

 

                           ~ DONATE ~            ~ HOME & LIBRARY ~          ~ TRANSLATE? ~

                              Scriptures used by the author are generally in the New King James or New American Standard translations.
                             Scriptures in quotations by Dr. Arnold G. Fruchtenbaum are in the American Standard Version.
                                 Scriptures quoted by others may be in other translations.

 

                            ~      ~      ~

U.S. Donors to Bible Study Project will receive tax-deductible receipts from Cornerstone Community Fellowship Church of Kailua-Kona, Hawaii, and from Continue to Give, its missionary
and church support organization.  

 
© Norman Manzon 2011 - 2024
All rights reserved.

 

Copying and Republication Guidelines